„Veličina tržišta kapitala mjerena tržišnom kapitalizacijom u Hrvatskoj ne zaostaje za većinom zemalja srednje i istočne Europe ali zbog jako malog udjela dionica s kojima se aktivno trguje, burzovni promet je znatno niži u odnosu na većinu zemalja Europske unije (EU). Dok burzovni indeksi u većini EU zemalja bilježe stabilan rast od  2012., cijene na domaćem dioničkom tržištu komparativno stagniraju, a što je posljedica globalnih čimbenika, ali i lokalnih idiosinkratskih događaja. Istodobno se poduzeća, posebno manja, suočavaju s izazovom pribavljanja izvora financiranja za svoja ulaganja no i dalje ih nerado traže putem domaćeg tržišta kapitala. S druge strane, razmjerno visoka sklonost štednji kućanstava se, čak i u okruženju niskih kamenih stopa, ne prelijeva na tržište kapitala već građani i dalje svoju ušteđevinu drže u bankama." - istaknuo je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Ante Žigman tijekom prezentacije na temu „Perspektive tržišta kapitala u okruženju povišenih makroekonomskih i geopolitičkih rizika", održane danas u Rovinju, na konferenciji „Izazov promjene".

Prema Žigmanovim riječima, treba uzeti u obzir da su istovremeno na svjetskoj i europskoj sceni izraženi makroekonomski i geopolitički rizici, a negativne kamatne stope prisiljavaju institucionalne investitore na traženje većih prinosa i promjenu konzervativnih strategija. U tim okolnostima, kako je naglasio, treba odgovoriti na te izazove i provesti odgovarajuće promjene i na strani ponude i na strani potražnje kako bi se potaknulo ulaganje kroz domaće investicijsko tržište te stvorio okvir za rast novih perspektivnih prilika kroz daljnji razvoj Unije tržišta kapitala.

Da bi se povećala potražnja na tržištu kapitala u Hrvatskoj bit će, prema mišljenju A. Žigmana, potrebno povećati razinu financijske i informatičke pismenosti, poreznim izmjenama destimulirati štednju građana u obliku gotovine, štednih depozita i nekretnina te olabaviti ograničenja i uvjete za ulaganja velikih, institucionalnih investitora, a što je dijelom već i učinjeno.

Kako bi se povećala ponuda na tržištu kapitala bit će potrebno razviti strateške segmente tržišta za sve tipove poduzeća, implementirati tehnološke inovacije i tako unaprijediti i pojeftiniti tržišno financiranje te regionalnim povezivanjem povećati atraktivnost financiranja putem tržišta kapitala.

Istovremeno, regulatori u tome mogu pomoći daljnjim razvojem Unije tržišta kapitala (CMU) koja će očuvati europski gospodarski i financijski suverenitet i stabilnost na području cijele Europske unije. To će omogućiti na većem tržištu, prema istim pravilima, razvoj novih investicijskih proizvoda, mogućnost da se putem tržišta kapitala financiraju sve tvrtke, neovisno o njihovoj veličini, stimuliranje „zelenog/održivog" financiranja koje će dugoročno doprinijeti zaštiti okoliša i dr.

Osim što će hrvatsko tržište pripadati Uniji, razvijat ćemo dodatno vlastito tržište kroz nacionalno reguliranje crowdfundinga, jačanje boljeg korporativnog upravljanja, osnaživanjem financijskog okvira za inovacije i tehnološki razvoj kroz primjere kao što su Inovacijski Hub Hanfe te usmjeravanje dijela investicija mirovinskih fondova u start-up poduzeća.