U hrvatskom slučaju, ukupna obveza doseže gotovo 64,4 milijuna eura. No, kako Hrvatska, kao i 10 drugih članica EU, (još) nije dio zone eura, njezina se stvarna obveza zasad svodi na uplatu samo malog dijela.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, Hrvatska narodna banka (HNB) uplatila je u blagajnu Europske središnje banke (ESB) iznos nešto veći od 2,4 milijuna eura.

Obavijest o tome dvije su središnje banke objavile na internetskim stranicama, a jučer su nam je i potvrdili u HNB-u.

Kapitalni ključ
Radi se o novcu koji je hrvatska središnja banka iz vlastitih sredstava dužna uplatiti u Frankfurt, budući da je, članstvom Hrvatske u EU, postala dijelom Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), koji okuplja ESB i sve središnje banke u EU. Proširenjem Unije na Hrvatsku povećao se i ‘kapitalni ključ' ECB-a, na temelju kojeg u Frankfurtu računaju doprinos svake od središnjih banaka u pokrivanju troškova poslovanja ESB-a.

U hrvatskom slučaju, ukupna obveza doseže gotovo 64,4 milijuna eura. No, kako Hrvatska, kao i 10 drugih članica EU, (još) nije dio zone eura, njezina se stvarna obveza zasad svodi na uplatu samo malog dijela, 3,75 posto, tog iznosa. Ostatak se uplaćuje tek prilikom ulaska u eurozonu.
Kao da već imamo euro

Isto vrijedi i za središnje banke ostalih članica EU koje nisu uvele euro - Bugarsku, Češku, Dansku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Za sve njih, osim za Dansku i Veliku Britaniju, i dalje stoji obveza uvođenja eura, naravno nakon što za to ispune uvjete.

Iako Hrvatska još nije uvela euro, od 1. srpnja i na nju se primjenjuju ista pravila igre kao i za ostale članice EU koje s vremenom moraju uvesti jedinstvenu europsku valutu. To znači da prije zamjene uvođenja eura moramo ispuniti kriterije iz Maastrichta te određeno vrijeme provesti u čekaonici zvanoj Europski tečajni mehanizam II. (ERM-II). Prognoze neovisnih ekonomista govore da bi Hrvatska za uvođenje eura, s obzirom na velik proračunski manjak i javni dug, mogla biti spremna tek potkraj desetljeća. Do tada, ESB i Europska komisija svake će dvije godine pripremati izvještaje o konvergenciji hrvatskoga gospodarstva.

S druge strane, središnje banke članica zone eura, njih 17, svoj upisani kapital moraju uplatiti u cijelosti. U zoni eura trenutno su Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. Središnje banke tih zemalja, zajedno s ECB-om, čine Eurosustav.

Vujčić već stigao
Već i samo članstvo u ESSB-u Hrvatskoj će, tvrde analitičari, koristiti. Guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je inače sam uvjereni zagovornik hrvatskog ulaska u eurozonu, postao je član Općeg vijeća ESB-a, dok stručnjaci HNB-a imaju status članova u odborima ESSB-a. Dosad su u radu tih institucija mogli sudjelovati samo kao promatrači.

- HNB je i dosad bio uključen u pojedine programe ESB-a, a ovo će samo pojačati institucionalne veze HNB-a i ESB-a. To je nesumnjivo dobro i korisnio jer će pridonijeti boljoj informiranosti u Hrvatskoj o monetarnim kretanjima u eurozoni, s kojom smo ionako čvrsto vezani - ističe Hrvoje Stojić, vodeći makroekonomist Hypo-Alpe Adria-banke.