Izjave bivšeg čelnika Feda o mogućoj recesiji nije uspio ublažiti niti njegov nasljednik Ben Bernanke. S Kinom je možda sve počelo, no posvemašnji kaos koji je u potpunosti obilježio prošlotjedna zbivanja na svjetskim tržištima kapitala na kraju je poprimio bitno drukčije konture, potvrdivši strahove dijela analitičara koji se nisu priklonili početnim (benignim) procjenama, odbijajući korekciju okarakterizirati isključivo kao pojavu kratkoga daha. Što su, uostalom, i potvrdili događaji na kraju tjedna, gurajući Wall Street još dublje u minus, usprkos postupnom stabiliziranju stanja na kineskim burzama. Koje pak definitivno ne bi trebale imati toliko utjecaja na aktivnost ulagača širom svijeta. Ako ništa drugo, a ono zbog činjenice da je riječ o prilično zatvorenom tržištu na kojem inozemni investitori sudjeluju s posve minornih desetak milijardi dolara (barem kroz izravna ulaganja u dionice). Riječ je o brojci koja se doima sasvim irelevantnom već u usporedbi sa stotinjak milijardi dolara tržišne kapitalizacije kineskih dionica doslovno izbrisane već prvog dana (u utorak), kada su kineski burzovni indeksi bilježili gotovo dvoznamenkasti pad vrijednosti. Akumulacija profita na tamošnjim burzama mogla je biti samo povod kraćoj korekciji na tržištima u razvoju pa čak i masovnom povlačenju kapitala ograničenog intenziteta na razvijenim tržištima, no nikako i uzrok sveopće panike koja još ne jenjava. Što je, uostalom, postalo sasvim jasno upravo krajem tjedna, kada je pad američkog indeksa povjerenja potrošača postao trigger novog vala panike, jasno istaknuvši scenarij kojeg se ulagači najviše pribojavaju - recesije u SAD-u. A za to u prvom redu valja okriviti Alana Greenspana, koji se prošloga tjedna osvrnuo na problematiku usporavanja (ili čak zaustavljanja) pozitivnog trenda u kategoriji profitnih marži korporativnog sektora, okarakteriziravši ga kao - uvertiru u recesiju. Povišene je tenzije najprije pokušao smiriti njegov nasljednik Ben Bernanke, no on, baš kao ni njegov kolega William Poole, a zatim i sam Greenspan, očito nisu djelovali odveć uvjerljivo, stavljajući u prvi plan kredibilitet monetarnih vlasti, koji jednostavno ne dopušta kategoričke i nedvosmislene tvrdnje.
Rezultat je bio rasprostranjeno smanjenje averzije spram rizika, koje se brzo proširilo sa dionica u ostale financijske instrumente, ne zaobilazeći pritom niti devizno tržište (i nanoseći velike gubitke dolaru), što je pak donijelo nove probleme (barem u Aziji), a u konačnici rezultiralo i velikim gubicima istaknutih svjetskih burzovnih indeksa (najvećima u proteklih nekoliko godina), koji su se prošlotjednom korekcijom mahom našli na negativnom teritoriju (u odnosu na početak godine). A to zapravo i ne treba čuditi previše, sve dok američka ekonomija uživa status globalnog generatora gospodarskog rasta, diktirajući, između ostaloga, i raspoloženje na financijskim tržištima. U takvim okolnostima doista su samo rijetka izdanja uspjela razveseliti svoje poklonike, i to najčešće tek skromnom pozitivnom izvedbom, poput Endese, koja je uključivanjem talijanskog Enela (-5 posto) i povećanjem vlasničkog udjela potonjega na čak 22 posto, ubilježila tek minornih 0,5 posto rasta, bacajući istodobno na koljena E.On (-11 posto), u čijem su slučaju šanse za preuzimanje sada doista svedene na minimum. Swiss Re je pak objavio vrlo dobre poslovne rezultate, ali za tjednih 2,3 posto rasta, pored niza pozitivnih preporuka brokera, najviše je zaslužan masivan share buyback program, što na neki način potvrđuju i poveći gubici najvećih rivala, ali i osiguravajućeg sektora u cjelini, koji je predvodio Scor (-11 posto), odlučan u namjeri da i po cijenu neprijateljskog preuzimanja postane većinski vlasnik Converiuma (-6,5 posto). Od malobrojnih dobitnika valja još istaknuti i EMI Group (+1,8 posto), makar odbijanje ponude za preuzimanje (vrijedne 2,1 milijardu funti) od strane Warner Music Group zasigurno neće dobro odjeknuti na tržištu ovoga tjedna.
Niti masovna otpuštanja ne spašavaju Bayer
Niti plan masovnih otpuštanja nije uspio poštedjeti Bayer (-6,5 posto) povećih gubitaka, u skladu s prevladavajućom izvedbom farmaceutskog sektora. Valja spomenuti i EADS, kojeg je otkazivanje narudžbe vrijedne 2,8 milijardi dolara od strane UPS-a, te štrajkovi u Njemačkoj (koji će bitno otežati provedbu procesa restrukturiranja), koštalo tjednog minusa od 9 posto.

izvor: www.poslovni.hr