Prema posljednjim podacima HNB-a dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, na kraju ožujka iznosio je 180,7 mlrd. kuna. U odnosu na prethodni mjesec dug je porastao za 825 mil. kuna (0,5%), čemu je u potpunosti pridonijela inozemna komponenta duga, dok kod unutarnje komponente nije bilo promjena. Pri tome je dug Republike Hrvatske iznosio 170,9 mlrd. kuna (825 mil. kuna više nego na kraju veljače).

Na kraju prvog tromjesečja ove godine u odnosu na kraj 2012. dug središnje države porastao je za 5,2 mlrd. kuna ili 3,0%, čemu su pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Inozemni dug središnje države u promatranom je razdoblju porastao za 1,93 mlrd. kuna na 64,7 mlrd. kuna, dok je unutarnji dug porastao za 3,3 mlrd. kuna na 116 mlrd. kuna. Rastu unutarnje komponente duga središnje države pridonijelo je izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd. kuna i 400 mil. eura ( u srpnju prošle godine), dok je rast inozemne komponente prije svega rezultat izdanja euroobveznice u travnju 2012.

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u ožujku su ostala na gotovo istoj razini iz veljače (56,1 mlrd. kuna). U odnosu na ožujak 2012. godine ukupna jamstva manja su za 3,8 mlrd. kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 3,6 mlrd. kuna, a domaća za 168 mil. kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. U ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga središnje države s obzirom na visoke potrebe za financiranjem.