Europska unija ublažit će propise o prodaji sekuritiziranog duga, najavio je danas povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier, signalizirajući time novu priliku za proizvode koji su prouzročili najtežu financijsku krizu u gotovo stotinu godina.

Propisi koji poskupljuju kreiranje i kupnju takvog duga za banke i osiguravatelje bit će ublaženi, kazao je Barnier, otklonivši upozorenja da bi takav potez mogao predstavljati zametak nove "katastrofe drugorazrednih zajmova".

Agencije za kreditni rejting ocijenile su pakete sačinjene od rizičnih nekretninskih zajmova, te kartičnih i ostalih dugova sigurnim ulaganjem. Naknadno su bankama prouzročili milijarde eura gubitaka i financijsku krizu čije se posljedice osjećaju još i danas.

Tako je europsko gospodarstvo anemično i sedam godina od početka krize, dobrim dijelom i zbog nesklonosti banaka da dodjeljuju kredite. U Europi pak udio banaka u financiranju poduzeća iznosi oko 66 posto, što je dvostruko više nego u SAD-u.

Zbog suzdržanosti banaka europski su politički čelnici počeli tragati za novim izvorima financiranja poduzeća, zaključivši da bi jedno od rješenja mogla biti sekuritizacija duga.

"Postoji nekvalitetna sekuritizacija - vidjeli smo da je cijena takve sekuritizacije bila jako visoka, na primjeru drugorazrednih i ostalih kredita. No, postoji i kvalitetna sekuritizacija. Mi želimo poticati kvalitetnu sekuritizaciju", naglasio je Barnier.

Bruxelles se nada da će ublažavanjem propisa koji od banaka, osiguravatelja i mirovinskih fondova traže da rezerviraju značajne iznose kapitala za pokrivanje rizika povezanih s ulaganjima u sekuritizirani dug omogućiti korištenje tisuća milijardi eura mirovinske štednje europskih građana.

Po njegovim riječima, osiguravatelji raspolažu imovinom vrijednom 84 tisuće milijardi eura a mirovinski fondovi imovinom vrijednom 37 tisuća milijardi eura.

Premali iznos tog novca ulaže se u "neizlistane infrastrukture", kazao je Barnier, aludirajući time na mala i srednja poduzeća kojima će biti lakše posuđivati novac ako se otvori mogućnost prepakiravanja i prodaje njihova duga.

Europska središnja banka također priželjkuje obnovu sekuritizacije.

Od početka globalne krize 2007/2008. banke u Europskoj uniji smanjile su knjige kredita za više od 5.500 milijardi dolara, gušeći kreditne tokove i prisiljavajući kompanije da nađu alternativu.

"Kvalitetna sekuritizacija pomogla bi nam da ponovo pokrenemo financiranje, što je potrebno mnogim kompanijama", zaključio je europski povjerenik.