STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,44 posto, na 7.750 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,10 posto, na 15.117 bodova, a pariški CAC 0,26 posto, na 7.050 bodova.

Rast DAX i CAC indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, u prosjeku za 0,4 posto.

No, ulagači su oprezni uoči izvješća o kretanju PMI indeksa aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru eurozone u siječnju.

Prošloga su mjeseca PMI indeksi bili bolji nego što se očekivalo, što je potaknulo nade da je slabljenje aktivnosti pri kraju.

A na azijskim su burzama u utorak cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, no obujam trgovanja je mršav jer se zbog Lunarne nove godine u mnogim zemljama regije ne radi.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 0,4 posto. U Novom Zelandu stagniraju, dok se u Kini, Hong Kongu, Južnoj Koreji, Tajvanu, Meleziji i Singapuru ne radi.

Rast cijena dionica u Japanu i Australiji ponajviše se zahvaljuje jučerašnjem rastu Wall Streeta jer nekih značajnijih poticajnih vijesti u regiji nema.

A na najvećoj svjetskoj burzi jučer je Dow Jones porastao 0,76 posto, dok je S&P 500 skočio 1,19, a Nasdaq indeks 2,01 posto.

S rastom od 2,3 posto najveći je dobitnik bio tehnološki sektor. Taj je sektor lani bio najveći gubitnik, pa se ulagači nadaju njegovom oporavku.

Nadaju se i dobrim poslovnim rezultatima kompanija. Ovoga će tjedna, među ostalim, izvješća objaviti Microsoft, Tesla, Boeing...

Dosad objavljeni rezultati nisu impresivni. Izvješća je objavilo 57 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, od čega ih je 63 posto zabilježilo veću dobit nego što se očekivalo.

No, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju pale za 3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, dok se još početkom godine očekivao pad zarada za 1,6 posto.

Podršku tržištu pruža i uvjerenje ulagača da će američka središnja banka na sjednici u veljači kamate povećati za 0,25 postotnih bodova, a ne za 0,50 bodova, kao na posljednjoj lanjskoj sjednici.

Uz to, ulagači se nadaju da bi konačna kamata, na kojoj bi Fed zaustavio ciklus povećanja, mogla iznositi manje od 5 posto, premda većina čelnika Feda poručuje da će trebati povećati ključne kamate iznad razine od 5 posto kako bi se suzbila inflacija.