Na europskim se burzama u srijedu ujutro trguje oprezno jer su ulagači zabrinuti zbog loših kvartalnih poslovnih rezultata kompanija, što je posljedica visoke inflacije i usporavanja gospodarskog rasta.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, oslabivši šesti dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,03 posto, na 6.889 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,34 posto, na 12.179 bodova, a pariški CAC 0,48 posto, na 5.805 bodova.

Ulagače su razočarali slabiji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati najveće britanske građevinske kompanije Barratt Developments, što je potaknulo prodaju dionica u tom sektoru.

Cijena dionice Philipsa potonula je, pak, više od 8 posto, nakon što je taj nizozemski tehnološki div upozorio da će njegova kvartalna dobit pasti oko 60 posto.

I na azijskim se burzama trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,1 posto i kreće se blizu najniže razine u dvije godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,05 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu pale 0,3 posto. U Australiji, Južnoj Koreji i Šangaju porasle su, pak, između 0,1 i 1,5 posto.

Na azijskim tržištima vlada nesigurnost zbog niza loših vijesti.

Na Wall Streetu su u utorak S&P 500 i Nasdaq indeks pali peti dan zaredom jer su ulagači nesigurni uoči izvješća o inflaciji u SAD-u, koje će biti objavljeno u četvrtak.

Očekuje se da će inflacija blago skliznuti na 8,1 posto na godišnjoj razini, dok bi temeljna stopa inflacije, iz koje su izuzete cijene hrane i energije, mogla porasti sa 6,3 na 6,5 posto.

Ulagači su oprezni i zbog toga što uskoro počinje sezona objava kvartalnih poslovnih izvješća kompanija.

Zbog visoke inflacije, povećanja kamata i usporavanja rasta gospodarstva, očekivanja su znatno smanjena posljednjih mjeseci.

Tako analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 4,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Početkom srpnja očekivali su, pak, rast zarada za više od 11 posto.

Negativno je na tržišta utjecala i jučerašnja poruka britanske središnje banke tamošnjim mirovinskim fondovima da do petka završe prilagodbu svojih pozicija jer će tada banka okončati svoj izvanredni program poticaja tržištu obveznica.

Ranije je britanska udruga mirovinskih fondova pozvala središnju banku da produži program kupnje obveznica do kraja listopada.

Ulagači se plaše da bi bez poticaja središnje banke britansko tržište obveznica ponovno moglo biti pod snažnim pritiskom, kao i prije tjedan dana.

Investitore je zabrinuo i Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je jučer smanjio procjenu rasta svjetskog gospodarstva u idućoj godini s 2,9 na 2,7 posto i upozorio da je zbog pritiska visoke inflacije, energetske krize i rasta kamatnih stopa moguća recesija globalnog gospodarstva i nestabilnost financijskih tržišta.