Na europskim se burzama u utorak ujutro trguje oprezno dok ulagači čekaju poruke iz američke središnje banke o kamatnim stopama, a podršku tržištu pruža rast cijena dionica u naftnom sektoru.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u blagom plusu, nakon jučerašnjeg pada.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,50 posto, na 7.875 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,17 posto, na 15.320 bodova, a pariški CAC 0,06 posto, na 7.133 boda.

Rast FTSE indeksa uglavnom se zahvaljuje jačanju naftnog sektora jer su porasle cijene nafte i jer naftne kompanije izvješćuju o boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u proteklom tromjesečju.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je jučer pao više od 1,5 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, a pale su, 0,4 posto, i cijene dionica u Australiji. U Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,3 i 0,5 posto.

Blagi rast većine indeksa uglavnom se zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon oštrog pada dan prije jer nema nikakvih novih vijesti koje bi podržale rast tržišta.

U Australiji su, pak, cijene dionica pale jer je tamošnja središnja banka ponovno povećala kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

Posljednjih tjedana tržišta je podržavala nada da će zbog popuštanja inflacijskih pritisaka središnje banke završiti ciklusa povećanja kamata. No, borba s inflacijom nije lagana.

Na Wall Streetu su jučer cijene dionica pale drugi dan zaredom jer se ulagači plaše da će zbog snažnog tržišta rada američka središnja banka povećati ključne kamate na više razine nego što se očekivalo.

Dow Jones oslabio je 0,11 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,62, a Nasdaq indeks 1,0 posto jer su ulagači i dalje pod dojmom snažnijih nego što se očekivalo podataka s američkog tržišta rada.

U petak je objavljeno da je u siječnju u SAD-u broj zaposlenih porastao za 517.000, dok su analitičari očekivali samo oko 187.000. Stopa je nezaposlenosti, pak, pala na 3,4 posto, dok se očekivao rast na 3,6 posto.

Ti podaci doveli su u pitanje procjene na tržištu o daljnjem povećanju kamata američke središnje banke.

Još polovicom prošloga tjedna ulagači su se nadali da će Fed usporiti tempo povećanja kamata i da će konačna kamata, odnosno kamata na kojoj bi Fed završio proces povećanja cijene novca, biti manja od 5 posto.

No, procjene su se promijenile. Tako se sada na tržištu novca očekuje da će Fed i ubuduće povećavati kamate za po 0,25 postotnih bodova i da bi konačna kamata mogla dosegnuti 5,1 posto do srpnja.

„Nakon izvješća o snažnom zapošljavanju, ulagači moraju ponovno procijeniti kakvi su izgledi u vezi gospodarstva i kamata Feda", kaže Brian Jacobsen, strateg u tvrtki Allspring Global Investments.

Stoga ulagači čekaju što će idućih dana poručiti dužnosnici Feda, uključujući i predsjednika središnje banke Jeromea Powella koji će održati govor na jednom skupu u utorak.