Na europskim se burzama u srijedu ujutro trguje oprezno, a indeksi stagniraju dok ulagači čekaju vijesti koje bi mogle pokrenuti tržište u jednom ili drugom smjeru.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,05 posto, na 7.760 bodova, a pariški CAC 0,07 posto, na 7.054 boda. Frankfurtski DAX oslabio je, pak, 0,08 posto, na 15.080 bodova.

A na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, ojačao je 0,4 posto i dosegnuo najvišu razinu u sedam mjeseci.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Singapuru porasle između 0,6 i 1,7 posto. U Australiji su blago pale, dok se na kineskim tržištima i dalje ne radi.

Po dobicima jutros predvode singapurska i južnokorejska burza jer ulagači nadoknađuju propušteno, s obzirom da se u prethodna dva dana, kada su svjetske burze porasle, u tim zemljama nije radilo.

Na ostalim tržištima vlada oprez, kao i jučer na Wall Streetu, jer nakon snažnog rasta od početka godine ulagači više nisu previše skloni riziku.

A na Wall Streetu je u utorak Dow Jones porastao 0,31 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,07, a Nasdaq indeks 0,27 posto.

U fokusu ulagača bili su poslovni rezultati kompanija. Izvješća su dosad objavile 72 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, od čega ih je 65 posto zabilježilo veću dobit nego što se očekivalo.

No, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom lanjskom tromjesečju pale za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, dok se još početkom godine očekivao pad zarada za 1,6 posto.

Makroekonomski podaci pokazali su, pak, da su aktivnosti u proizvodnom i uslužnom sektoru SAD-a u prvim tjednima ove godine oslabile, što pokazuje da povećanje kamata američke središnje banke izaziva slabljenje potražnje.

A to podržava tezu da će američka središnja banka na sjednici u veljači kamate povećati za 0,25 postotnih bodova, a ne za 0,50 bodova, kao na posljednjoj lanjskoj sjednici.

Uz to, podršku tržištu pruža nada ulagača da bi konačna kamata, na kojoj bi Fed zaustavio ciklus povećanja, mogla iznositi manje od 5 posto, premda većina čelnika Feda poručuje da će trebati povećati kamate iznad razine od 5 posto kako bi se suzbila inflacija.