Na europskim su burzama u petak ujutro indeksi porasli, što se uglavnom zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon pada prethodnoga dana, kao i rastu rudarskog te naftnog sektora.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,40 posto, na 7.777 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,45 posto, na 14.987 bodova, a pariški CAC 0,54 posto, na 6.989 bodova.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica u rudarskom i naftnom sektoru jer su porasle cijene sirovina. Indeks rudarskog sektora porastao je 1,1 posto.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,3 i 1,7 posto.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će se nakon popuštanja restriktivnih covid mjera u Kini ubrzati rast tamošnjeg gospodarstva, što bi pozitivno utjecalo i na cijelu regiju.

Zahvaljujući tome, jutros su ulagači zanemarili vijest o rastu inflacije u Japanu u prosincu na 4 posto, najvišu razinu od 1981. godine.

Azijske ulagače nije pokolebao ni jučerašnji pad Wall Streeta treći dan zaredom. Dow Jones i S&P 500 skliznuli su oko 0,8, a Nasdaq indeks gotovo 1 posto.

Posljedica je to novih podataka koji su pokazali da je američko tržište rada i dalje snažno. Prošloga je tjedna, naime, broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima bio manji nego što se očekivalo.

A kako Fed, među ostalim, nastoji oslabiti potražnju za radom i cijenu rada, ovi podaci znače da bi središnja banka mogla povećati kamate na više razine nego što se očekuje.

U prva dva tjedna ove godine cijene su dionica znatno porasle jer su inflacijski pritisci u SAD-u ponešto popustili, pa su zavladale špekulacije da bi Fed ubuduće mogao biti manje agresivan u zaoštravanju monetarne politike.

No, većina čelnika Feda ovih dana poručuje da će trebati povećati ključne kamate iznad razine od 5 posto kako bi se suzbila inflacija.

To bi bila viša razina nego što trgovci očekuju, s obzirom da se na tržištu novca procjenjuje da bi konačna kamata, na kojoj bi Fed zaustavio ciklus povećanja, mogla iznositi 4,89 posto.

U fokusu ulagača ovih su dana i kvartalni poslovni rezultati banaka i kompanija, koji nisu baš impresivni.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa zbog visoke inflacije i usporavanja rasta gospodarstva u četvrtom lanjskom tromjesečju pale za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Prije dva tjedna očekivao se pad zarada za 1,6 posto.