Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno jer ulagače zabrinjava pad S&P 500 indeksa na Wall Streetu pet dana zaredom i mogućnost recesije u američkom gospodarstvu.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,1 posto, oslabivši peti dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 0,23 posto, na 7.470 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,03 posto, na 14.256 bodova, a pariški CAC 0,04 posto, na 6.657 bodova.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. Ipak, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,6 posto, nakon dva dana pada, zahvaljujući snažnom skoku cijena dionica u Hong Kongu.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,1 i 0,7 posto. U Hong Kongu su, pak, porasle 3,3 posto.

Snažan rast Hang Seng indeksa uslijedio je nakon napisa u medijima da vlasti tog grada razmatraju daljnje popuštanje restriktivnih covid mjera.

No, na ostalim burzama ne vlada dobro raspoloženje jer ulagače zabrinjava jučerašnji pad S&P 500 indeksa na Wall Streetu peti dan zaredom, oko 0,2 posto.

Na najvećoj svjetskoj burzi vlada nesigurnost jer se ulagači plaše da će američko gospodarstvo iduće godine uroniti u recesiju, s obzirom na Fedovo agresivno povećanje kamata u ovoj godini.

Na to su posljednjih dana upozorili čelnici nekoliko najvećih banaka i mnogi analitičari.

Po njima, pitanje je samo hoće li recesija biti plitka ili dublja.

Posljedica je to visoke inflacije zbog čega Fed od početka godine agresivno povećava ključne kamatne stope.

U listopadu i studenome S&P 500 indeks porastao je gotovo 14 posto, smanjivši gubitke od početka godine, jer se ulagači nadaju usporavanju tempa povećanja kamata.

Nakon serije povećanja kamata za 0,75 postotnih bodova, na tržištu se procjenjuje da će čelnici središnje banke na sjednici idućega tjedna podignuti kamate za 0,50 postotnih bodova.

No, prema nekoliko posljednjih gospodarskih pokazatelja, popuštanje inflacijskih pritisaka ne ide tako brzo kako su se ulagači nadali.

Stoga su i dalje otvorena ključna pitanja: do koje će razine Fed povećati kamate - na 4,75 ili 5,00 posto - i koliko će se dugo zadržati na tim razinama.

Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.

„Ovo je razdoblje prilične nesigurnosti dok ulagači pokušavaju dokučiti što je važnije. Očekuje se usporavanje tempa povećanja kamata, no neki gospodarski pokazatelji ne idu tome u prilog. Tržište pokušava naći ravnotežu između prednjih i stražnjih vjetrova i to izaziva konfuziju", objašnjava Craig Erlam, analitičar u tvrtki OANDA.