Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica porasle, što se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima europskih kompanija.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,7 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,03 posto, na 9.455 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,28 posto, na 24.305 bodova, a pariški CAC 2,42 posto, na 8.111 bodova.

Najviše su jutros porasle cijene dionica proizvođača luksuznih proizvoda jer su bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati LVMH-a pokazali da je potražnja za tim proizvodima i dalje snažna, unatoč uvođenju carina i sporom rastu svjetskog gospodarstva.

Cijena dionice LVMH-a skočila je više od 12 posto, dok su dionice Hermesa, L′Oreala, Richemonta i Monclera poskupile između 2,7 i 7,2 posto.

Bolje nego što se očekivalo rezultate jutros je objavilo još nekoliko kompanija, među kojima i ASML, proizvođač tehnološke opreme.

I azijske burze porasle

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 1,4 posto, nakon dva dana pada.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Indiji, Australiji, Hong Kongu, Japanu i Južnoj Koreji porasle između 0,6 i 2,7 posto.

Rast tih indeksa ponajviše se zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon dva dana pada, kao i nadi ulagača u nove poticajne mjere u kineskom gospodarstvu.

Jutros je objavljeno da su cijene na malo u Kini u rujnu pale 0,3 posto na godišnjoj razini, više nego što su analitičari očekivali, a pale su i proizvođačke cijene.

Deflacijski rizici ukazuju na slabost kako inozemne, tako i domaće potražnje, pa se ulagači nadaju da će kineske vlasti uvesti dodatne mjere koje bi potaknule domaću potrošnju, a time i rast gospodarstva.

Unatoč rastu cijena dionica, na burzama vlada oprez jer se ne nazire kraj trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

Od jučer su i Kina i SAD počeli naplaćivati lučke pristojbe brodarskim kompanijama koje prevoze sve, od igračaka do sirove nafte.

Sinoć je, pak, predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da bi SAD mogao prestati kupovati kinesko jestivo ulje jer je Kina prestala kupovati američku soju.

Sve to, kažu analitičari, umanjuje izglede za postizanje cjelovitog trgovinskog dogovora u skorije vrijeme.

Podršku tržištima pruža, pak, nada ulagača da će američka središnja banka u listopadu dodatno smanjiti ključne kamatne stope.

Jučer je predsjednik Feda Jerome Powell ostavio otvoreni prostor za taj potez ukazujući na slabost tržišta rada.

Premda se inflacija u SAD-u i dalje kreće znatno iznad ciljanih razina od oko 2 posto, ulagači se nadaju da će Fed smanjiti kamate i u listopadu i prosincu.

A to bi trebalo potaknuti rast američkog gospodarstva, najvećeg izvoznog tržišta azijskih kompanija.