STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, izgubivši manji dio prošlotjednog dobitka.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,32 posto, na 7.360 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,30 posto, na 14.389 bodova, a pariški CAC 0,17 posto, na 6.632 boda.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,15 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule između 0,2 i 1,9 posto.

Pod najvećim su pritiskom kineske burze jer ulagače zabrinjava daljnji rast broja oboljelih od covida-19, pa su splasnule nade u brzo popuštanje restriktivnih mjera.

U nedjelju je broj zaraženih u Kini dosegnuo gotovo 27.000, najviše od travnja, pri čemu su u Pekingu umrle dvije osobe.

Zbog toga se neke četvrti u glavnom kineskom gradu pozvale ljude da ostanu kod kuće, a zatvoreno je i nekoliko škola.

To je podržalo strahovanja od daljnjeg usporavanja ionako usporenog rasta kineskog gospodarstva.

Osim toga, ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer središnje banke u svijetu podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju.

Ovoga se tjedna očekuje da će to učiniti monetarne vlasti Novog Zelanda i Švedske, najvjerojatnije za 0,75 postotnih bodova.

Od američkog Feda se, pak, u prosincu očekuje usporavanje tempa povećanja kamata na 0,50 postotnih bodova, nakon serije povećanja za 0,75 bodova.

Raphael Bostic, predsjednik ogranka Feda u Atlanti, kazao je u subotu da je spreman podržati povećanje kamata u prosincu za 0,50 postotnih bodova, no istaknuo je i da će kamate vjerojatno ostati na povišenim razinama dulje nego što tržište to očekuje.

A na tržištu se očekuje da će Fed u prosincu povećati kamate za 0,50 bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto, dok bi iduće godine kamate na kraju ciklusa povećanja mogle iznositi od 5,00 do 5,25 posto.