Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica blago skliznule s rekordnih razina, jer su ulagači oprezni uoči izvješća o kretanju inflacije u SAD-u u lipnju.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu u povijesti.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,25 posto, na 7.143 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,15 posto, na 15.771 bod, a pariški CAC 0,10 posto, na 6.553 boda.

Rast FTSE indeks ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica britanskih banaka, nakon što je Bank of England najavila popuštanje restrikcija u vezi bankarskih dividendi.

Cijene dionica Barclaysa, HSBC-a i Lloyds Banking Group porasle su između 1,3 i 1,5 posto.

No, na većini ostalih europskih burzi indeksi su u minusu.

Na azijskim su burzama, pak, cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 1 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks porastao 0,5 posto, na 28.718 bodova.

Azijske ulagače ohrabrili su jučerašnji novi rekordni dosezi burzovnih indeksa na Wall Streetu, pri čemu su najviše porasle cijene dionica banaka.

To se zahvaljuje pozicioniranju ulagača za predstojeću sezonu objava poslovnih rezultata američkih kompanija i banaka u drugom tromjesečju.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa porasle za 66 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Pozitivno su na tržišta utjecali i bolji nego što se očekivalo podaci o vanjskoj trgovini Kine.

U lipnju je izvoz porastao više od 32 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je uvoz skočio gotovo 37 posto, što ukazuje na daljnji stabilan oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

U fokusu ulagača ovih će dana biti izvješće o inflaciji u SAD-u, kao i izvješće predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella u Kongresu o situaciji u gospodarstvu.

Ulagače, naime, najviše zabrinjava da bi jačanje inflacijskih pritisaka moglo navesti središnje banke na zaoštravanje monetarne politike, a da bi širenje delta soja koronavirusa moglo usporiti oporavak svjetskog gospodarstva.