Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica porasle, nakon jučerašnjeg pada, dok ulagači čekaju objavu novih gospodarskih pokazatelja i zapisnika s nedavne sjednice Europske središnje banke (ECB).

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,6 posto, nakon što je jučer blago pao.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,43 posto, na 7.056 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,56 posto, na 12.600 bodova, a pariški CAC 0,69 posto, na 5.998 bodova.

STOXX 600 indeks ponovno je u uzlaznoj putanji, nakon jučerašnjeg pada, pa je svoj dobitak od početka listopada povećao na 2,8 posto, nadoknadivši dio gubitaka iz prethodnog tromjesečja.

U fokusu ulagača danas će biti izvješća o građevinskoj aktivnosti u eurozoni u rujnu, kao i prometu u trgovini na malo u kolovozu.

ECB će, pak, objaviti zapisnik sa svoje posljednje sjednice, kada je banka povećala kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 0,7 posto, ojačavši treći dan zaredom.

Od početka listopada na dobitku je oko 4,5 posto, nakon što je u rujnu potonuo 13 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao oko 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 1 posto. U Hong Kongu su, pak, pale 0,3 posto, dok se u Šangaju zbog praznika i dalje ne radi.

Ma azijskim burzama trguje se oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones oslabio 0,14 posto, S&P 500 oko 0,20, a Nasdaq indeks 0,25 posto.

Nakon što su u prethodna dva dana Dow Jones i S&P 500 zabilježili najveći dvodnevni skok od travnja 2020. godine, viš od 5 posto, jučer se tržište smirilo.

Na oprez ulagača ukazuje manji obujam trgovanja. Vlasnika su jučer zamijenile 10,4 milijarde dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 11,6 milijardi.

Prethodnih je dana na tržištu prevladalo mišljenje da bi američka središnja banka mogla usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

No, jučer je Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, kazala da inflacija predstavlja problem i da središnja banka ostaje pri svojoj politici.

„Put je jasan: podići ćemo kamatne stope u restriktivno područje i tu ih držati neko vrijeme. Predani smo tomu da spustimo inflaciju i na tom ćemo putu ostati sve dok to doista i ne postignemo", kazala je Daly.

Zbog toga se na tržištu novca sada procjenjuje da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.

A da bi se inflacija još neko vrijeme mogla zadržati oko najviših razina u povijesti pokazuju podaci s i dalje snažnog tržišta rada.

Agencija za zapošljavanje ADP izvijestila je jučer da je u rujnu broj zaposlenih u privatnom sektoru SAD-a porastao za 208.000, nešto više nego što se očekivalo.

Snažna potražnja za radnicima nagovještava da će se pritisak na rast plaća, a time i potrošnje te inflacije nastaviti.

Zbog toga će u fokusu ulagača u petak biti službeno izvješće vlade o zapošljavanju u proteklom mjesecu, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u rujnu broj zaposlenih porastao za 250.000.