Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica pale jer se ulagači plaše da bi prosvjedi u Kini protiv restriktivnih mjera za suzbijanje covida-19 mogli usporiti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,5 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 0,63 posto, na 7.439 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,27 posto, na 14.502 boda, a pariški CAC 0,37 posto, na 6.687 bodova.

Najviše su jutros pale cijene dionica u naftnom i rudarskom sektoru, više od 1 posto, jer su pod pritiskom cijene nafte i sirovina.

Pale su i cijene dionica u automobilskom i drugim sektorima, koji su više izloženi u Kini.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,5 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,4 i 1,5 posto.

Burze su pod pritiskom zbog prosvjeda protiv strogih restriktivnih mjera za suzbijanje širenja covida, koji su izbili u nedjelju ujutro u nekoliko kineskih gradova, uključujući financijsko središte Šangaj, kao i dio glavnog grada Pekinga.

Novi val nezadovoljstva potaknut je požarom, koji je u četvrtak izbio u zgradi u glavnom gradu regije Xinjiang Urumqiju, a u kojemu je poginulo deset osoba. Bijes javnosti izazvale su sumnje da stanari zgrade nisu mogli na vrijeme pobjeći jer je zgrada djelomično bila u ′lockdownu′.

„Tržište ne voli nesigurnost, a jasno je da su prosvjedi u Kini zabrinuli ulagače, pa stoga nisu skloni rizičnijim investicijama. Neki se plaše i novih prosvjeda, s obzirom na oštre restriktivne mjere, što bi moglo dovesti do slabljenja gospodarstva", kaže Robert Subbaraman, glavni ekonomist u tvrtki Nomura.

Negativno na tržišta utječu i vijesti o daljnjem rastu broja zaraženih covid-19 virusom u Kini, što bi moglo dovesti do novih restriktivnih mjera, a to bi usporilo ionako već vrlo usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Zbog toga ulagače nije ohrabrila ni odluka kineske središnje banke o smanjenju stope izdvajanja obvezne rezerve banaka za 0,25 postotnih bodova, što bi trebalo potaknuti kreditiranje, a time i rast gospodarstva.