Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica porasle, no trguje se oprezno uoči izvješća o proizvođačkim cijenama u eurozoni, koje će pokazati popuštaju li inflacijski pritisci.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,44 posto, na 7.706 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,31 posto, na 15.629 bodova, a pariški CAC 0,23 posto, na 7.362 boda.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u rudarskom sektoru, u prosjeku za 1,2 posto. S rastom od 0,8 posto prati ga bankarski sektor, dok je naftni i plinski sektor ojačao 0,4 posto.

I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,5 posto. U Hong Kongu su, pak, pale oko 0,3 posto.

Tako se na azijskim burzama trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, kada je Dow Jones ojačao oko 1, a S&P 500 oko 0,4 posto. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,3 posto.

Najviše su jučer, u prosjeku 4,9 posto, skočile cijene dionica u energetskom sektoru, što je posljedica snažnog rasta cijena nafte, nakon što su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri neočekivano najavili koordinirano rezanje proizvodnje nafte od svibnja do kraja ove godine.

To bi, procjenjuje se, moglo potaknuti cijene sirove nafte i do 100 dolara po barelu. I dok je to pozitivno za energetske kompanije, nije i za ostale sektore.

Ulagači se, naime, plaše da bi rast cijena barela mogao ponovno potaknuti rast inflacije, što bi negativno utjecalo na gospodarstvo i navelo središnje banke na daljnje povećanje kamatnih stopa.

Nedavni makroekonomski podaci pokazali su da se rast američkog gospodarstva postupno usporava, da inflacijski pritisci popuštaju i da se tržište rada postupno ′hladi′.

To je podržavalo nade da bi američka središnja banka uskoro mogla završiti ciklus zaoštravanja monetarne politike, no ako inflacija ponovno poraste, Fed će možda morati dodatno povećati kamatne stope.

„Odluka o smanjenju proizvodnje nafte mogla bi potaknuti inflaciju... a zbog toga na tržištu možemo vidjeti da je splasnula sklonost prema rizičnijim investicijama", objašnjava Terry Sandven, strateg u tvrtki U.S. Bank Wealth Management.

Australska središnja banka odlučila je jutros ostaviti ključnu kamatu nepromijenjenu na 3,60 posto. To je prva stanka te banke u povećanju kamata od kada je u travnju prošle godine započela ciklus zaoštravanja monetarne politike.