STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,8 posto, nakon što je u tri prethodna trgovinska dana izgubio više od 4,5 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,39 posto, na 7.047 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,10 posto, na 12.362 boda, a pariški CAC 1,34 posto, na 5.849 bodova.

Burze se pokušavaju stabilizirati, nakon što su danima bile pod snažnim pritiskom. No, trguje se nesigurno jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama dok središnje banke podižu kamatne stope, a rast gospodarstva usporava.

„Gospodarstva su se već prije počela usporavati, a zaoštravanje monetarne politike dodatno će usporiti njihov oporavak", kaže Yuting Shao, strateginja u tvrtki State Street Global Markets.

U fokusu ulagača je i britanska funta, koja je od petka, kada je ekonomski plan nove britanske vlade izazvao bojazni o prenapregnutosti javnih financija, pod snažnim pritiskom.

No, nakon jučerašnje poruke britanske središnje banke da pažljivo prati situaciju i da je spremna promijeniti kamate ako zatreba, funta se stabilizirala.

Trenutno se njezin tečaj kreće oko 1,0770 dolara, dok je jučer u jednom trenutku zaronio na rekordno niskih 1,0327 dolara.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 0,4 posto, odmaknuvši se od najniže razine u dvije godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju porasle između 0,1 i 1,4 posto. U Hong Kongu su, pak, blago pale.

Na Wall Streetu su, pak, u ponedjeljak burzovni indeksi pali peti trgovinski dan zaredom. Dow Jones skliznuo je 1,11 posto, dok je S&P 500 oslabio 1,03, a Nasdaq indeks 0,60 posto.

Nakon što su u petak S&P 500 i Nasdaq indeks zaronili u područje ′medvjeda′, 20 posto ispod svoje rekordne razine, jučer im se u tom području pridružio i Dow Jones.

Posljedica je to strahovanja ulagača da će agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda gurnuti gospodarstvo u recesiju.

Prošloga je tjedna Fed već treći put u nizu povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.

A čelnici Feda poručili su i da će dalje povećavati cijenu novca kako bi spustili inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.

No, Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast gospodarstva i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda.

Stoga se ulagači plaše da će dosad najagresivnije povećanje kamata Feda u povijesti gurnuti gospodarstvo u dublju recesiju.

Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.

Na tržištu se ovih dana najviše nagađa koliko bi Fed još mogao podići kamate.

„Ulagači su upravo bacili ručnik u ring. Velika je nesigurnost po pitanju koliko će još Fed povećati kamate? Do 4,6 ili čak 5 posto? Kada će u 2023. godini taj proces završiti?", objašnjava situaciju na tržištu Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management.