STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,39 posto, na 8.340 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,16 posto, na 20.420 bodova, a pariški CAC 0,72 posto, na 7.480 bodova.

U većini sektora cijene su dionica porasle, a najviše u rudarskom, u prosjeku 1,5 posto.

Tako burzovni indeksi prate smjer S&P 500 indeksa na Wall Streetu, koji je u petak dosegnuo novu rekordnu razinu.

To se zahvaljuje očekivanjima da će američki Fed i Europska središnja banka u prosincu dodatno smanjiti kamatne stope kako bi se podržao rast gospodarstava.

A na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Hong Kongu porasle između 0,2 i 2,8 posto. U Šangaju i Južnoj Koreji pale su, pak, između 0,1 i 2,8 posto.

U fokusu ulagača i dalje je politička kriza u Južnoj Koreji, nakon što je predsjednik Yoon Suk Yeol prošloga tjedna prvo uveo, a ubrzo i ukinuo izvanredno stanje.

I dalje traju prosvjedi i politička drama oko toga hoće li ostati predsjednik.

Ulagači se plaše produbljivanja političke krize i negativnih posljedica te krize na gospodarstvo, premda su vlasti poručile da će osigurati svu potrebnu financijsku likvidnost.

Negativno je na tržišta utjecao i podatak o padu potrošačkih cijena u Kini u studenome za 0,6 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj porasle samo 0,2 posto. Proizvođačke su cijene, pak, pale za 2,5 posto na godišnjoj razini.

Sve to pokazuje da je rast kineskog gospodarstva sporiji nego što se očekivalo i da će možda vlasti morati uvesti nove poticajne mjere.