STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,1 posto, oslabivši peti dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 1,58 posto, na 6.875 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,38 posto, na 11.974 boda, a pariški CAC 1,50 posto, na 5.667 bodova.

Jutros su pale cijene dionica u svim sektorima, a najviše, između 1 i 1,5 posto, u naftnom, rudarskom i bankarskom, koji su vrlo osjetljivi na gospodarska kretanja.

I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 2,3 posto, skliznuvši na najnižu razinu od travnja 2020. godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,5 i 3,3 posto.

Ulagače zabrinjava rast troškova zaduživanja, s obzirom da središnje banke u svijetu podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju.

Tako su, primjerice, prinosi na američke 10-godišnje državne obveznice premašili 4 posto, po prvi put od 2010. godine.

„Sada je jasno da će središnje banke razvijenih zemalja zaoštriti monetarnu politiku na tako agresivan način kakav se ne pamti barem 30 godina. I dok je to nužno kako bi se suzbila inflacija, to će znatno koštati gospodarstvo. Iduće godine očekujemo globalnu recesiju", kaže Jennifer McKeown, direktorica u tvrtki Capital Economics.

Američki terminski indeksi u minusu

Zbog toga su jutros osjetno pali i američki terminski indeksi. Terminski S&P 500 trenutno je u minusu 0,8 posto, pa bi danas poslijepodne mogao zabilježiti pad sedmi dan zaredom.

Naime, na Wall Streetu je jučer taj indeks skliznuo šesti dan zaredom, za 0,2 posto, zaronivši na najnižu razinu u gotovo dvije godine.

Posljedica je to strahovanja ulagača da će Fedovo agresivno zaoštravanje monetarne politike gurnuti gospodarstvo u recesiju.

Prošloga je tjedna Fed već treći put u nizu povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.

A čelnici Feda poručili su i da će dalje povećavati cijenu novca kako bi spustili inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.

Stoga se na tržištu ovih dana najviše nagađa koliko bi Fed još mogao podići kamate.

James Bullard, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, založio se jučer za daljnje povećanje kamata, dok je Charles Evans, predsjednik Feda u Chicagu, kazao da bi središnja banka trebala u ovoj godini povećati kamate za najmanje još jedan postotni bod.

„To je razočaravajuće, ali nije iznenađenje. Ulagači su zabrinuti u vezi kamatnih stopa i situacije u gospodarstvu", kaže Robert Pavlik, portfelj menadžer u tvrtki Dakota Wealth.

Analitičari Wells Fargo banke objavili su jučer procjenu da bi kamate na Fedove fondove u prvom tromjesečju iduće godine mogle biti u rasponu od 4,75 do 5,00 posto.

Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast gospodarstva i povećati nezaposlenost.

Stoga se ulagači plaše da će dosad najagresivnije povećanje kamata Feda u povijesti gurnuti gospodarstvo u dublju recesiju.

Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.

Nakon oštrog pada posljednjih tjedana, S&P 500 indeks u minusu je u odnosu na početak godine oko 24 posto, pa je zaronio na najnižu razinu od studenoga 2020. godine.