Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica pale jer je sve jasnije da će američka središnja banka agresivno povećati kamatne stope, a to bi prije nego što se očekivalo mogla učiniti i Europska središnja banka (ECB).

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,8 posto i na putu je tjednih gubitaka.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,54 posto, na 7.587 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,40 posto, na 14.299 bodova, a pariški CAC 1,55 posto, na 6.610 bodova.

Pad indeksa posljedica je najave agresivnog povećanja kamatnih stopa u SAD-u, ali i moguće zaoštravanje monetarne politike ECB-a prije nego što se očekivalo zbog visoke inflacije.

Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos kazao je kako bi se program otkupa državnih obveznica mogao okončati u srpnju.

Stoga se sada na tržištima novca procjenjuje da bi do kraja godine ECB mogla povećati kamate za 0,80 postotnih bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,7 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,6 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,1 i 1,5 posto. U Šangaju su, pak, porasle 0,3 posto.

Posljednjih dana azijska su tržišta pod pritiskom zbog vala širenja koronavirusa u Kini, što je dovelo do ′zatvaranja′ Šangaja i nekoliko drugih gradova.

To će, pak, usporiti ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Analitičari Nomure smanjili su jučer procjenu rasta kineskog gospodarstva u drugom tromjesečju s 3,4 na 1,8 posto na godišnjoj razini zbog „rapidnog pogoršanja najvažnijih pokazatelja u travnju, rasta broja gradova koji su djelomice ili potpuno ′zatvoreni′ zbog koronavirusa, ozbiljnih logističkih poremećaja i naznaka da Peking neće tako skoro odustati od strategije nulte tolerancije covida".

Ulagači se nadaju novim poticajnim mjerama kineskih monetarnih vlasti jer inflacija u toj zemlji zasad nije problem.

Međutim, usporavanje rasta gospodarstva moglo bi se nastaviti zbog slabljenja inozemne potražnje, s obzirom da mnoge središnje banke u svijetu zbog visoke inflacije podižu kamatne stope.

Agresivni Fed

Ulagače najviše zabrinjavaju najave o agresivnom povećanju kamata američke središnje banke jer su Sjedinjene Države najveće izvozno tržište većine azijskih kompanija.

Na Wall Streetu su jučer burzovni indeksi pali više od 1 posto, nakon što je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da će se na sjednici u svibnju razmatrati povećanje ključnih kamatnih stopa za 0,50 postotnih bodova.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, prikladno je da se stvari pokrenu nešto brže, kazao je Powell u raspravi o globalnom gospodarstvu na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Fed je na sjednici u ožujku povećao kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

No, nakon posljednjih komentara Powella i drugih čelnika Feda, sve je jasnije da će se i kasnije monetarna politika agresivno zaoštravati.

„Tržište uračunava povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova barem u svibnju i lipnju. Powell i mnogi drugi čelnici Feda poručuju da žele zadobiti kontrolu što je prije moguće, a to znači da će biti agresivni", kaže George Catrambone, direktor u tvrtki DWS Group.