Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica pale jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, s obzirom da središnje banke od SAD-a do Švicarske i Britanije podižu kamatne stope.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu oko 1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,99 posto, na 7.166 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,36 posto, na 12.593 boda, a pariški CAC 1,48 posto, na 5.941 bod.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,3 posto, skliznuvši na najnižu razinu od svibnja 2020. godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,3 i 2 posto. U Australiji se zbog praznika ne radi.

Ulagače je obeshrabrio jučerašnji oštar pad Wall Streeta, nakon odluka i poruka američke središnje banke. Dow Jones skliznuo je 1,70 posto, dok je S&P 500 pao 1,71 posto, a Nasdaq indeks 1,79 posto.

Najagresivnije povećanje kamata u povijesti

Nakon dvodnevne sjednice, Fed je jučer, kao što se očekivalo, povećao ključne kamate za 0,75 postotnih bodova, treći put u nizu, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.

Kako se inflacija u SAD-u kreće blizu najviših razina u više od 40 godina, središnja banka najavila je i daljnja povećanja cijene novca.

Tako bi, prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja iduće godine na 4,6 posto.

To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova.

Takvo brzo podizanje kamata, započeto u ožujku ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.

Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed iduće godine početi smanjivati kamate. To će, čini se, uslijediti tek 2024. godine.

Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast gospodarstva i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda, nakon kojih su splasnule nade u ′mekano prizemljenje′ gospodarstva.

Powell: Recesija je moguća

Naime, agresivno zaoštravanje monetarne politike moglo bi gurnuti gospodarstvo u dublju recesiju. Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.

Predsjednik Feda Jerome Powell to je otvoreno priznao. „Nitko ne zna hoće li ovaj proces voditi u recesiju i, ako bude tako, koliko će ozbiljna recesija biti", kazao je.

Na konferenciji za medije, nakon sjednice Feda, Powell je poručio i da se ništa nije promijenilo od njegovih komentara na konferenciji središnjih bankara u Jackson Holeu prošloga mjeseca.

„Fed je sasvim predan tomu da spusti inflaciju na 2 posto i učinit će sve da to postigne", poručio je Powell.

Pa i po cijenu oštrog usporavanja rasta gospodarstva. Tako je Fed smanjio procjenu rasta u ovoj godini na samo 0,2 posto, dok je dosad procjenjivao da će gospodarstvo porasti 1,7 posto. U idućim bi godinama rast u prosjeku mogao iznositi 1,8 posto.

Pritom bi stopa nezaposlenosti mogla porasti sa sadašnjih 3,7 na 4,4 posto iduće godine.

Povišene kamate - ′novo normalno′

Što se, pak, inflacije tiče, čelnici Feda procjenjuju da bi ove godine temeljna stopa, u kojoj nisu uključene cijene hrane i energije, mogla iznositi 4,5 posto, dok trenutno iznosi 4,6 posto.

Rast potrošačkih cijena, koji uključuje i cijene energije te hrane, iznosio je, pak, u kolovozu 8,3 posto na godišnjoj razini, što je blizu najviših razina u više od 40 godina.

Fedova ciljana razina inflacije od 2 posto mogla bi biti postignuta tek 2025. godine.

Investitori na Wall Streetu pokušali su jučer u nekoliko navrata podići cijene dionica, no neuspješno.

„Investitori su silno željeli čuti nešto pozitivno, no to jučer nisu mogli čuti. Nakon 10 godina nenormalno niskih kamatnih stopa, investitori sada moraju dokučiti kako pozicionirati svoje portfelje. Bit će potrebno neko vrijeme da se prilagode ′novom normalnom′", kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO.

Osim Feda, danas će sjednice održati i središnje banke Britanije, Norveške, Švicarske, Filipina i Indonezije. Od svih se očekuje povećanje kamatnih stopa.

Švicarska središnja banka jutros je povećala kamate za 0,75 postotnih bodova, dok se od britanske očekuje povećanje za najmanje 0,50 postotnih bodova.

Japanska središnja banka odlučila je, pak, zadržati vrlo popustljivu monetarnu politiku kako bi podržala gospodarstva, premda inflacijski pritisci jačaju.