Na europskim su burzama cijene dionica u ponedjeljak pale, nastavivši negativni tren nakon što su prošloga tjedna zabilježile najveći gubitak u posljednja tri mjeseca.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, zaronivši na najnižu razinu u dva mjeseca.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,62 posto, na 7.236 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,55 posto, na 12.662 boda, a pariški CAC 1,25 posto, na 6.001 bod.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,5 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo gotovo 3 posto.

Jutros su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,3 i 1,1 posto. U Japanu se, pak, zbog praznika ne radi.

Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer su ovoga tjedna na rasporedu sjednice čak 13 središnjih banaka u svijetu, a od većine njih očekuje se povećanje kamata zbog visoke inflacije.

U fokusu ulagača bit će dvodnevna sjednica američke središnje banke, koja završava 21. rujna.

Većina analitičara očekuje da će čelnici Feda ponovno, treći put u nizu, povećati ključne kamate za 0,75 postotnih bodova. No, dio njih smatra da bi Fed mogao povećati kamate i za cijeli postotni bod.

Na tržištu se špekulira i koliko bi kamate mogle biti povećane idućih mjeseci. Trenutno se Fedove kamate kreću u rasponu od 2,25 do 2,50 posto, a do kraja godine mogle bi dosegnuti raspon od 4 do 4,25 posto.

Iduće bi godine Fed mogao dodatno povećati cijenu novca, ako inflacijski pritisci ne počnu značajnije popuštati.

I od većine drugih središnjih banaka, koje će ovoga tjedna održati sjednice, a među njima su banke Švicarske, Engleske i Južne Afrike, očekuje se povećanje kamata.

Među rijetkim iznimkama je japanska središnja banka, koja će najvjerojatnije zadržati labavu monetarnu politiku kako bi podržala rast gospodarstva jer joj to omogućuje relativno niska inflacija.

A kineska središnja banka smanjila je jutros repo kamatu za 0,10 postotnih bodova kako bi potaknula kreditiranje, a time podržala gospodarstvo, čiji se rast posljednjih mjeseci usporava.

No, to su iznimke koje potvrđuju pravilo.

„Posljednjih mjeseci suočeni smo s jednom od najagresivnijih epizoda zaoštravanja monetarne politike u povijesti jer oko 85 posto središnjih banaka u svijetu zaoštrava politike", pišu analitičari Bank of America.

Svjetskom gospodarstvu prijeti recesija

A to će, dakako, usporiti rast globalnog gospodarstva, na što su prošloga tjedna upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.

MMF je za listopad najavio novo smanjenje procjena rasta globalnog gospodarstva, nakon što je već u srpnju smanjio procjenu na 3,2 posto u ovoj godini.

Neke će zemlje iduće godine uroniti u recesiju, no još je prerano reći hoće li doći do globalne recesije, poručio je MMF.

Svjetska je banka, pak, poručila da globalno gospodarstvo možda kreće prema recesiji, s obzirom da središnje banke u svijetu zbog visoke inflacije istodobno povećavaju kamate.

Tri najveća svjetska gospodarstva - SAD, Kina i eurozona - bilježe oštro usporavanje rasta i čak bi i jedan umjeren udarac mogao svjetsko gospodarstvo gurnuti u recesiju, poručuje Svjetska banka.

Njezin glavni ekonomist poručio je i to da ga zabrinjava mogućnost stagflacije, razdoblja sporog rasta gospodarstva, a visoke inflacije.