Na europskim burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica su oštro pale, zaronivši na najniže razine u sedam mjeseci, jer ulagači strahuju od posljedica slabljenja kineskog gospodarstva i sloma tamošnjeg tržišta kapitala.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 3,6 posto, na novu najnižu razinu od siječnja. Prošloga je tjedna taj indeks potonuo 6,6 posto, što je bio njegov najveći tjedni pad od kolovoza 2011. godine.

Londonski FTSE, pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili su u 9,30 sati na gubitku između 2,5 i 3 posto, što je posljedica nastavka oštrog pada cijena kineskih dionica.

Unatoč najavi kineskih vlasti da će uvesti nove mjere za stabilizaciju tržišta, jutros su cijene dionica u Šangaju potonule daljnjih 8 posto, nakon što su se već prošloga tjedna strmoglavile više od 11 posto.

Ulagači su se nadali da će kineska središnja banka tijekom vikenda smanjiti stopu izdvajanja obvezne pričuve banaka kako bi se povećala likvidnost na financijskim tržištima.

No, to nije učinjeno, a vlasti su poručile da će omogućiti državnom mirovinskom fondu ulaganje u dionice, što očigledno nije umirilo ulagače.

Zbog toga su cijene dionica na svim azijskim burzama jutros oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9,30 sati bio u minusu 5,1 posto, zaronivši na najnižu razinu u tri godine.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei potonuo 4,6 posto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednje dvije godine. Pritom je zaronio na 18.540 bodova, najnižu razinu u šest mjeseci.

"Još jedna snažna rasprodaja dionica na azijskim burzama dodatno je zaplašila ulagače na svjetskim financijskim tržištima na početku novoga tjedna. Sve je veći pritisak na kinesku središnju banku da pokuša novim poticajnim mjerama stabilizirati tamošnja tržišta", kaže Craig Erlam, analitičar u tvrtki OANDA.

Panika na svjetskim tržištima posljedica je usporavanja rasta kineskog gospodarstva, što je nedavno navelo tamošnje vlasti na devalvaciju juana u pokušaju da se poveća konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda i tako potakne rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

To je, međutim, izazvalo valutni rat tržišta u razvoju, koja na isti način pokušavaju obraniti svoja gospodarstva. Uz to, očekuje se povećanje kamata u SAD-u, pa se ulagači povlače s tržišta u razvoju, a kapital preusmjeravaju na razvijena tržišta.

Zbog toga je, među ostalim, južnoafrički rand skliznuo na najnižu razinu u 14 godina, malezijski ringit u 17 godina, dok je tečaj turske lire najniži u povijesti.

"Kina bi mogla biti prisiljena na daljnju devalvaciju juana, ako se nastavi slabljenje njezinog gospodarstva, pa se tržišta dionica moraju nositi s time da bi slabiji juan mogao ojačati negativan utjecaj sporog rasta Kine", kaže Eiji Kinouchi, analitičar u tvrtki Daiwa Securities.

Ulagači se plaše da će slabljenje Kine i valutni rat izazvati usporavanje rasta cjelokupnog svjetskog gospodarstva. Tržišta u razvoju, od kojih mnoga ovise o izvozu sirovina, posebno su na udaru jer je slabljenje Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvalo pad cijena sirovina na najniže razine u najmanje šest godina.

Tako je jutros cijena bakra, koja predstavlja svojevrsni barometar potražnje u svijetu, pala na 4.950 dolara po toni, najnižu razinu u šest i pol godina, dok je cijena nafte na američkom tržištu, po prvi puta od svjetske financijske krize 2009., zaronila ispod 40 dolara po barelu.

"Bilo bi lako za ovaj pad tržišta uprti prstom u usporavanje kineskog rasta, pad cijena nafte i valutni rat tržišta u razvoju. Međutim, značajniji su čimbenici dezinflacija i deflacija, zaoštravanje globalnih monetarnih uvjeta i pad profita na tržištima u razvoju", kaže Sean Darby, strateg u tvrtki Jeffries.

Tržištima ne pomaže ni jutrošnji pad američkih terminskih indeksa za više od 2,5 posto. To znači da bi i na Wall Streetu poslijepodne cijene dionica mogle dodatno pasti, nakon što su prošloga tjedna potonule oko 6 posto, što je bio njihov najveći tjedni pad u gotovo četiri godine.