STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,1 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 1,22 posto, na 7.668 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,31 posto, na 15.940 bodova, a pariški CAC 1,42 posto, na 7.273 boda.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, oko 9,30 sati bio u minusu 0,7 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks oslabio 0,9 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,1 i 1,9 posto.

Tako azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 0,7 posto, dok je S&P 500 skliznuo 1,1, a Nasdaq indeks 1,3 posto.

Pad indeksa posljedica je nedostatka napretka u pregovorima između predstavnika predsjednika SAD-a Joe Bidena i republikanaca o povećanju gornje granice državnog zaduživanja, pa se ulagači plaše poremećaja u financiranju rada saveznih institucija.

Ulagači se nadaju da će se dogovor postići na vrijeme kako bi Kongres mogao podržati predloženo povećanje financiranja do krajnjeg roka - 1. lipnja.

No, rokovi se bliže, a pitanje je i što će dogovor uključivati.

„Ako se dogovor postigne, bit će nekih ustupaka u proračunskoj potrošnji. A to bi moglo utjecati na rast gospodarstva", objašnjava Michael Wilson, strateg u banci Morgan Stanley.

Ulagači su suzdržani i zbog neizvjesnosti u vezi kamatnih stopa američke središnje banke.

Većina analitičara procjenjuje da Fed u lipnju neće dodatno povećati kamate jer inflacijski pritisci popuštaju, a regionalne banke imaju problema zbog zaoštravanja uvjeta kreditiranja.

No, dužnosnici Feda poručuju da inflacija nije još dovoljno oslabila i da bi možda trebalo dodatno povećati kamatne stope.

U ponedjeljak su predsjednici regionalnih ogranaka Feda James Bullard i Neel Kashkari kazali da će središnja banka možda trebati nastaviti podizati kamatne stope kako bi suzbila inflaciju.