Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica porasle i tako nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka, no trguje se oprezno dok se čekaju podaci o inflaciji u SAD-u, koji bi mogli osjetno utjecati na smjer tržišta.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,8 posto, nakon što je jučer pao 1,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,60 posto, na 7.490 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,05 posto, na 15.936 bodova, a pariški CAC 0,68 posto, na 7.164 boda.

A na azijskim se burzama trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 0,2 posto, nakon početnog pada od 0,3 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skliznuo 0,9 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji pale između 0,1 i 0,8 posto. U Hong Kongu su, pak, porasle 0,1 posto.

Suzdržanost ulagača posljedica je brzog širenja omikron varijante koronavirusa u svijetu, što bi moglo usporiti oporavak gospodarstava.

Uz to, bliži se povećanje ključnih kamatnih stopa u SAD-u kako bi se suzbila inflacija.

To već danima pritišće Wall Street, pa su jučer Dow Jones i S&P 500 indeks dodatno oslabili, dok je Nasdaq uspio blago porasti.

Veći dio dana indeksi su proveli duboko u negativnom području, da bi pred kraj sastanka nadoknadili dio gubitaka.

Nasdaq je, primjerice, tijekom trgovanja bio u minusu čak 3 posto, da bi dan završio s blagim dobitkom.

Paul Nolte, portfelj menadžer u tvrtki Kingsview Investment Management, kaže da je to posljedica kupnje dijela ulagača, nakon što su procijenili da su cijene pojedinih dionica pale preduboko.

„Neke tehnološke dionice pale su između 5 i 10 posto, pa i više, stoga neki ulagači procjenjuju da je dobra prilika za kupnju", kaže Nolte.

Znatne oscilacije posljedica su nesigurnosti na tržištu jer bi zbog visoke inflacije Fed uskoro mogao početi povećavati ključne kamatne stope, što znači da se razdoblje jeftinog novca bliži kraju.

Sada se očekuje da bi Fed već u ožujku mogao povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a potom još u dva navrata do kraja godine.

Još donedavno analitičari su procjenjivali da bi američka središnja banka mogla početi povećavati cijenu novca tek u drugom polugodištu.

No, inflacija je u SAD-u dosegnula razine kakve nisu viđene desetljećima i čini se da predstavlja sve veći rizik.

Stoga se s nestrpljenjem očekuje izvješće o potrošačkim cijenama, koje će biti objavljeno u srijedu.

Analitičari procjenjuju da su potrošačke cijene na godišnjoj razini u prosincu porasle više od 7 posto, a da je temeljna stopa inflacije, koja ne uključuje cijene hrane i energije, dosegnula 5,4 posto, najvišu razinu posljednjih desetljeća.