Na europskim su burzama u četvrtak ujutro indeksi porasli, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica u rudarskom sektoru, no trguje se oprezno zbog usporavanja rasta gospodarstava.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,42 posto, na 7.694 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,17 posto, na 15.546 bodova, a pariški CAC 0,21 posto, na 7.331 bod.

Najviše su jutros porasle cijene dionica u rudarskom sektoru, u prosjeku 1,1 posto, dok je telekomunikacijski pao 0,7 posto.

Na većini europskih burzi u petak se zbog praznika ne radi.

A na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,8 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks pao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,4 posto. U Hong Kongu i Šangaju indeksi stagniraju.

Tako azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta. Doduše, Dow Jones ojačao je 0,2 posto, no S&P 500 skliznuo je 0,25, a Nasdaq indeks 1,1 posto.

Svi podaci objavljeni ovoga tjedna pokazuju da se rast američkog gospodarstva usporava.

Nakon izvješća o padu tvorničkih narudžbi i slabljenju uslužne i proizvodne aktivnosti, jučer objavljeno izvješće ukazuje i na ′hlađenje′ tržišta rada.

Agencija za zapošljavanje ADP izvijestila je da je u privatnom sektoru u ožujku broj zaposlenih porastao za 145.000, znatno manje nego što se očekivalo i znatno manje nego mjesec dana prije, kada je bilo zaposleno oko 260.000 ljudi.

Sve to ukazuje na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva zbog agresivnog povećanja kamata američke središnje banke, pa se ulagači plaše recesije.

S druge strane, svi ti podaci pokazuju da Fed postiže svoje ciljeve - uspio je zaustaviti rast inflacije, oslabiti potrošnju i usporiti rast gospodarstva.

Kako iz Feda već mjesecima poručuju, nitko ne može znati hoće li zaoštravanje monetarne politike dovesti do ′mekanog prizemljenja′ gospodarstva ili recesije.

To pruža podršku tržištu, kao i nada ulagača da će zbog slabljenja inflacijskih pritisaka i usporavanja rasta gospodarstva, Fed zaustaviti ciklus povećanja kamata.

Na tržištu novca procjenjuje se da postoji gotovo 60 posto izgleda da Fed u svibnju neće dodatno povećati kamate, dok su izgledi za povećanje kamata za 0,25 postotnih bodova pali na samo 40 posto.

Mnogi procjenjuju i da će Fed od srpnja početi smanjivati kamatne stope.