Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica blago pale, drugi dan zaredom, jer ulagače zabrinjava usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava i neizvjesnost u vezi pregovora o državnom zaduživanju u SAD-u.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,22 posto, na 7.734 boda, a pariški CAC 0,20 posto, na 7.390 bodova. Frankfurtski DAX porastao je, pak, 0,21 posto, na 15.930 bodova.

I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu 0,1 posto, nakon dva dana blagog rasta.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,8 posto, a porasle su i cijene dionica u Južnoj Koreji, za 0,6 posto. No, u Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale su između 0,2 i 1,1 posto.

Na tržištima vlada oprez jer je niz posljednjih podataka pokazao da kinesko gospodarstvo, drugo po veličini u svijetu, raste sporije nego što se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih covid mjera.

Ni u drugim gospodarstvima u regiji situacija nije ništa bolja.

Tako većina azijskih burzovnih indeksa prati jučerašnji pad Wall Streeta, gdje je Dow Jones oslabio 1,01 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,64, a Nasdaq indeks 0,18 posto.

Niz podataka koji ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva nastavljen je jučer podacima o potrošnji. Promet u maloprodaji u travnju je porastao 0,4 posto, znatno manje nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Na slabost potrošnje upozorio je i trgovački lanac Home Depot, koji je u proteklom kvartalu ostvario slabije poslovne rezultate nego što se očekivalo, i smanjio procjene zarade za cijelu ovu godinu.

Rast najvećeg svjetskog gospodarstva postupno se usporava, nakon što je američka središnja banka drastično povećala kamatne stope kako bi suzbila inflaciju. No, pitanje je koliko će se dugo još inflacija zadržati na povišenim razinama.

Ulagači se nadaju da će idućih mjeseci inflacijski pritisci znatno popustiti, što bi krajem godine omogućilo Fedu da počne smanjivati kamatne stope.

No, dužnosnici Feda poručuju da će inflacija još neko vrijeme ostati povišena i da do smanjenja kamata neće doći tako skoro. Dapače, neki poručuju da bi moglo doći i do dodatnog povećanja kamata.

Ulagači su oprezni i zbog neizvjesnost u vezi pregovora između demokrata i republikanaca o povećanju gornje razine državnog zaduživanja. Ako se do 1. lipnja u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći financirati rad dijela državnih institucija.