Na europskim su burzama u utorak cijene dionica pale, nakon početnog rasta, a pod najvećim je pritiskom farmaceutski sektor zbog slabijih nego što se očekivalo poslovnih rezultata Novartisa.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 11,30 sati u minusu 0,3 posto, na 1.608 bodova, nakon što je jučer porastao 0,4 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu u šest tjedana.

Londonski FTSE indeks bio je istodobno na gubitku 0,10 posto, na 6.784 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,05 posto, na 11.734 boda, a pariški CAC 0,15 posto, na 5.134 bodova.

Na samom početku današnjeg trgovanja cijene su dionica blago porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima nekoliko europskih kompanija.

Tako su jutros među najvećim dobitnicama bile dionice proizvođača kemikalija Akzo Nobela i Norsk Hydroa, proizvođača aluminija, nakon što su objavili poslovna izvješća.

Međutim, švicarski div Novartis ostvario je u proteklom kvartalu znanto slabije financijske rezultate nego što se procjenjivalo, pa je cijena te kompanije pala više od 2 posto. To je pritisnulo cijeli farmaceutski sektor, koji je trenutačno na gubitku za prosječno 1 posto.

"Kako Grčka sada ima samo mali utjecaj na tržište, u fokusu ulagača su poslovni rezultati kompanija, o kojima najviše ovisi smjer tržišta. Ulagači s nestrpljenjem čekaju financijska izvješća Applea i Microsofta, koja će biti objavljena navečer", kaže Markus Huber, analitičar u tvrtki Peregrine & Black.

Grčka vlada dostavila je u utorak parlamentu nove zakonske prijedloge koje bi zastupnici trebali prihvatiti kako bi vlada mogla s kreditorima iz eurozone započeti pregovore o novom, trećem paketu međunarodne financijske pomoći vrijedne oko 86 milijardi eura.

U međuvremenu, Grčka će svoje dospjele dužničke obveze plaćati iz privremenog kredita od 7 milijardi eura, koji joj je krajem prošloga tjedna odobrila Europska unija. Tako je jučer isplatila dospjele obveze Europskoj središnjoj banci (ECB) i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), ukupno više od 6 milijardi eura.

U fokusu ulagača su ovih dana i tržišta sirovina, s obzirom da su cijene nafte te plemenitih metala i drugih sirovina pod pritiskom zbog slabije potražnje u odnosu na ponudu.

Tako je jučer cijena zlata potonula na najnižu razinu u pet godina, dok je cijena nafte na američkom tržištu, po prvi puta od travnja, skliznula ispod 50 dolara po barelu. Doduše, danas su se cijene zlata i nafte stabilne, no ulagači strahuju od mogućih novih neugodnih iznenađenja.

"Nakon oštrog pada cijena zlata i nafte posljednjih dana, ulagači pažljivo prate zbivanja na tržištima sirovina. Nastavi li se pad cijena, to bi mogao biti nagovještaj novog ciklusa usporavanja rasta globalnog gospodarstva", kaže Markus Huber.