Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest vodećih svjetskih valuta, u takvom je ozračju ostao više-manje nepromijenjen u usporedbi s prethodnim zatvaranjem, na 97,059 bodova. Na gubitku je oko 1,3 posto u odnosu na najviše razine u protekle više od dvije godine od 98,371 boda, koje je u jednom trenutku dosegnuo 23. svibnja.

Euro je pritom ojačao blagih 0,1 posto, na 1,1260 dolara, čime je nastavio jačati četvrti dan zaredom. Za daljnje smjernice investitori će pratiti sjednicu Europske središnje banke (ECB) u četvrtak, a ponajviše će iz zanimati što dužnosnici imaju za reći u vezi naznaka posustajanja rasta.

Nadalje, dolar je blago oslabio i prema jenu u usporedbi sa zatvaranjem tržišta dan ranije, na 108,125 jena.

Predsjednik Feda Jerome Powell u utorak nije uputio uobičajenu poruku da je Fed strpljiv po pitanju odluka o promjeni kamatnih stopa, nego da će reagirati na primjeren način na trgovinske pritiske. Razmišljanja dužnosnika Feda izazivaju pritiske na slabljenje dolara peti dan zaredom, a time podršku daje tečaju eura i potiče investitore na kupnju imovine koju smatraju sigurnim utočištem za kapital u neizvjesnim vremenima, uključujući japanski jen.

No, neznatne promjene dolarova indeksa u srijedu sugeriraju da su tržišta već uračunala smanjenje kamatnih stopa u SAD-u.

Strah od recesije zahvatio je tržišta širom svijeta i središnje su banke posljednjih tjedana odlučile smanjiti ključne kamatne stope, a što bi mogao biti znak da počinje globalni ciklus ublažavanja monetarne politike.

Australska središnja banka u utorak je spustila ključnu kamatnu stopu na rekordno niskih 1,25 posto i signalizirala spremnost na daljnje rezove ako se bude nastavilo pogoršanje izgleda.

Novozelandska središnja banka prošlog je mjeseca smanjila ključnu kamatnu stopu prvi put u posljedne dvije i pol godine u pokušaju da podupre posustalo gospodarstvo i suzbije globalne neizvjesnosti, podsjeća Reuters.