Zagrebačka burza (ZSE) u petak je dodijelila nagrade u sedam kategorija za 2022. godinu, pri čemu je dionicom godine po izboru javnosti i ovaj put proglašena dionica HT-a, koja je nagrađena i u kategoriji dionice s najvećim prometom.

Nagrade su dodijeljene po 11. put, a osim objektivnih odnosno statističkih kriterija, razmatran je i ukupan doprinos pojedinaca i tvrtki edukaciji i razvoju domaćeg tržišta kapitala.

Član Uprave HT-a Matija Kovačević istaknuo je da su nagradu za dionicu godine osvojili treći put zaredom. "Nagrada znači time više jer je došla od financijske zajednice, koja je prepoznala kontinuiranu vrijednost koju kreiramo za naše dioničare", izjavio je Kovačević.

Kada je riječ o nagradi za dionicu s najvećim prometom, napomenuo je da ju je kompanija dobila po sedmi put. "To možemo prije svega zahvaliti našim dioničarima koji su pokazali iznimno povjerenje u dionicu HT-a", rekao je Kovačević.

Hrvatska poštanska banka (HPB) bila je laureat u kategoriji dionice s najvećim porastom prometa, a Tankerska Next Generation u kategoriji dionice s najvećim porastom cijene.

Predsjednik uprave te brodarske kompanije John Karavanić je izjavio da su ih dioničari prepoznali u ovoj godini, koja je, kao i prethodne dvije, bila vrlo kompleksna, pri čemu je kompanija izašla i iz višemilijunskog investicijskog ciklusa.

Predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina rekao je da 2022. za tu banku bila godina velikih izazova i promjena, organskog rasta, pa im je zato posebno drago da su primili nagradu u toj kategoriji.

Nadalje, Intercapital vrijednosni papiri su i ove godine dobili nagradu za člana godine, dok je M Plus (Meritus ulaganja) nagrađen za doprinos razvoju tržišta kapitala.

Nagradu za člana godine preuzeo je predsjednik Uprave Intercapital vrijednosnih papira Matko Maravić, koji je ocijenio da je 2022. bila sve samo ne pozitivna, prije svega zbog rata u Ukrajini, makroekonomskih šokova i neizvjesnosti, sve skuplje tržišne infrastrukture, kao i sporog i slabog razvoja domaćeg tržišta.

Dodatna negativna stvar je uvođenje dodatnog poreza na dobit. "Ja bih rekao da to nije porez na ekstraprofit već porez na dobit, jer će ga platiti one tvrtke koje su realno svoju dobit povećale za oko sedam posto", mišljenja je Maravić.

M Plus je nagradu dobio s obzirom da je ove godine na domaćem tržištu kapitala izdao prvu "zelenu" obveznicu, a predsjednik uprave Darko Horvat je rekao da su znali da će kad-tad dobiti nagradu, jer su zadnjih godina bili među najaktivnijim izdavačima na burzi.

Smatra da njihov primjer može biti dobar i za druge poduzetnike kada je u pitanju tržište kapitala. Od lokalne, pa regionalne postali smo globalna kompanija, a trenutno zapošljavamo više od 12 tisuća ljudi i isporučujemo usluge na 58 tržišta, istaknuo je Horvat.

Nagradu Akademije Zagrebačke burze za doprinos edukaciji o tržištu kapitala pripala je Strukovnoj školi Virovitica, koja više godina provodi razne aktivnosti financijskog opismenjavanja nastavnika i učenika, bila je nositelj projekta "Naučimo upravljati novcem kako bismo lakše upravljali budućnošću", a uvela je i financijsku pismenost kao fakultativni predmet.

Profesorica Gordana Kovač je istaknula da zadnjih nekoliko godina intenzivnije prate teme vezane za tržište kapitala jer su svjesni da su učenici putem interneta konstantno izloženi mnoštvu dezinformacija.

Naša je dužnost uputiti ih na prave izvore informacija, a one se nalaze u financijskom sektoru, rekla je Kovač.

PWC-ova nagrada za građenje povjerenja javnosti kroz transparentno izvještavanje uručena je Ericsson Nikola Tesli.

Porast prometa na ZSE-u za 17 posto

Predsjednica Uprave ZSE-a Ivana Gažić istaknula je da je ova godina bila vrlo izazovna, pri čemu je ukupni promet na burzi porastao 17 posto, na 2,7 milijardi kuna.

Istaknula je da su exchange trade fondovi (ETF), vezani uz indekse najlikvidnijih dionica Zagrebačke i Ljubljanske burze, koji su pokrenuti prije dvije godine i kojima upravlja InterCapital Asset Management (ICAM), ostvarili veliko povećanje prometa, što pokazuje da je taj instrument bio potreban hrvatskom tržištu.

Ovu godinu poslovanja ZSE-a je obilježila i akvizicija 30 posto udjela u Makedonskoj burzi, a po ocjeni Gažić, taj korak pokazuje da su "priznati regionalni integrator".

Ove godine su bila dva uvrštenja dionica na burzu, kompanija Mon Perin i Quattro logistika, a Gažić je rekla da bi voljela da ih je bilo i više.

Benefiti ulaska u eurozonu i šengenski prostor

Poručila je i da se nalazimo u povijesnom trenutku, pred ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor.

Ti događaji će značajno pozitivno utjecati na kvalitetu života građana, kao i okruženje u kojem kompanije posluju, ocijenila je Gažić.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman kazao je da je burza vrlo uspješno radila ove godine, s obzirom i da su neke druge usporedive burze ostvarile puno lošije rezultate.

Zbog rata u Ukrajini te rasta cijena energenata i inflacije i ova je godina bila izazovna, ocijenio je Žigman, dodajući da je pomalo i iz takvih razloga i oscilacija promet na burzi porastao. No, zato je poprilično pogođena fondovska industrija, o čemu se u medijima "svako malo" pojavljuju razne spekulacije što će s njom biti.

No, kada se uspoređuje s drugima i globalnim kretanjima, ona je po Žigmanu pokazala "dosta veliku otpornost".

Ocijenio je da je na domaćm tržištu kapitala potrebno što više dionica tehnoloških i proizvodnih kompanija, primjer čega je prošlogodišnje uvrštenje dionica Spana.

Žigman je također apostrofirao ulazak u eurozonu i šengenski prostor, od čega bi svi trebali osjetiti benefite u godinama koje slijede, pa tako i domaća burza.

Ravnateljica uprave za gospodarstvo i financijski sustav pri Ministarstvu financija Ana Zorić je kao daljnji strateški iskorak apostrofirala ulazak u OECD.

Ocijenila je da hrvatsko tržište kapitala još nije pokazalo "svoj puni sjaj". Povjerenje ulaganja u dionice raste, no u tom području još je puno prostora za napredak, pri čemu treba nastaviti raditi na financijskoj pismenosti, izjavila je Zorić.