Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila 58,40 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 52,69 dolara.

Trgovinski spor SAD-a i Kine poremetio je svjetske lance opskrbe i zakočio rast dva vodeća svjetska gospodarstva, smanjujući potrošnju goriva.

Kina, najveća uvoznica nafte u svijetu, ′prizemljila′ je očekivanja vezana za nastavak trgovinskih pregovora sa SAD-om u četvrtak i petak. Američki predsjednik Donald Trump predložio je povećanje carina na oko 250 milijardi američke kineske robe s 25 na 30 posto od 15. listopada ako pregovori ne pokažu znakove napretka.

"Izvjesno je tek da će američko-kineski trgovinski razgovori biti glavna tema na globalnim tržištima, uključujući i naftu", konstatira Harry Tchilinguirian iz BNP Paribasa. "Nervoza pokazuje da je tržištu jako važan ishod tih razgovora zbog perspektive za globalno gospodarstvo", dodao je Tchilinguirian.

Dodatno je cijene nafte danas pritisnulo izvješće američke vlade koje je pokazalo rast zaliha u najvećem svjetskom proizvođaču u prošlome tjednu, za 2,9 milijuna barela, dvostruko više nego što su analitičari očekivali.

Protuteža je pak bila izjava glavnog tajnika Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) Mohamada Barkinda koji je na pitanje kakve su šanse da proizvođači na sastanku u prosincu značajnije ograniče opskrbu odgovorio: "Razmotrit će se sve opcije".

"Tržište ne smjera ni na rast ni na pad cijena. Trend nije formiran jer nema razloga ni izlika za to", konstatira Tamas Varga iz brokerske PVM. "Bilo bi pretjerano reći da je tržište paralizirano ali jest u pat-poziciji. Nitko ne želi ići ni prema višim ni prema nižim cijenama", tumači Varga.

Odvojeno je OPEC jutros objavio da je cijena barela košarice nafte njegovih članica u srijedu iznosila 58,65 dolara, što znači da je porasla 12 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan.