Cijene nafte stabilizirale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 85 dolara, balansirajući između bojazni da bi podizanje kamatnih stopa u SAD-u moglo zakočiti američko gospodarstvo i naznaka oporavka u Kini.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 84,58 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 80,81 dolar.

U jutarnjoj trgovini trgovce je ohrabrio podatak da je kinesko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 4,5 posto, snažnije no što se očekivalo, i da je prerada u rafinerijama u ožujku dosegnula rekordnu razinu.

Potporu cijenama pružio je i slabiji dolar, zbog poboljšane kupovne moći kupaca s drugim valutama, i naznake da bi Irak i Kurdistan mogli ponovo pokrenuti izvoz nafte preko turske luke Ceyhan, nakon gotovo trotjedne blokade.

Tokom dana raspoloženje je splasnulo i ponovo su prevladale bojazni da bi opetovano podizanje kamatnih stopa u SAD-u, za četvrtinu postotnog boda u svibnju, kako se očekuje, moglo biti uteg gospodarskom rastu.

„Idući korak mogao bi ovisiti o globalnom rastu i o tome hoće li gospodarstvo prebroditi najnoviju oluju, osobito u SAD-u, gdje bi strože kreditiranje moglo značajno utjecati na rast do kraja godine", objašnjava analitičar brokerske kuće OANDA Craig Erlam.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u ponedjeljak cijena barela košarice nafte njezinih članica pala za 37 centi, na 86,43 dolara.