Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale 7 posto, skliznuvši na najniže razine u tri mjeseca, što je posljedica niza naznaka da je proizvodnja i dalje znatno veća od potražnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 7,1 posto, na 42,46 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,9 posto, na 41,60 dolara.

Pad cijena ′crnog zlata′ na najniže razine od travnja posljedica je rekordne proizvodnje sirove nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), zasićenosti tržišta naftnim derivatima i naznaka povećane aktivnosti bušenja u SAD-u.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već peti tjedan zaredom, za njih tri, na 374 postrojenje.

To pokazuje da proizvođači procjenjuju da se uz sadašnje razine cijena isplati proizvoditi. Od početka lipnja, kada su cijene nafte dosegnule 50 dolara po barelu, broj postrojenja povećan je za njih 58.

Uz to, iranski izvoz glavnim kupcima u Aziji - Kina, Indija, Japan i Južna Koreja - skočio je u lipnju za 47 posto u odnosu na godinu ranije, na 1,72 milijuna barela dnevno, što je najviša razina u više od četiri godine.

Posljedica je to agresivnih poteza Teherana koji želi vratiti svoj udjel na svjetskom tržištu, izgubljen za vrijeme međunarodnih sankcija.

S druge strane, zalihe nafte u SAD-u ne padaju tempom koji su ulagači priželjkivali, s obzirom da je sezona pojačane potrošnje na vrhuncu.

Uz to, američko gospodarstvo, najveći svjetski potrošač nafte, ne raste tako brzo kao što se mislilo.

U petak je objavljeno kako je američki bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 1,2 posto na godišnjoj razini.

To je, doduše, brže u odnosu na rast u prvom tromjesečju od 0,8 posto, ali znatno sporije u odnosu na 2,6 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

Stoga su splasnule špekulacije da bi uskoro moglo doći do smanjenja jaza između ponude i potražnje.

"Sve se više sumnja u skoro okončanje neravnoteže između ponude i potražnje. Cijene nafte trebale bi nastaviti uzlaznom putanjom, no taj će rast najmanje do kraja iduće godine biti prigušen ogromnim zalihama", kaže Stephen Brennock iz brokerske tvrtke PVM.

Zbog stalne prevelike ponude, američka investicijska banka Goldman Sachs objavila je prošloga tjedna da se u skorije vrijeme ne očekuje veliki oporavak cijena.

"I dalje očekujemo da će cijene nafte ostati na razini od 45 do 50 dolara za barel do sredine 2017., uz rizik pada u kratkom roku", priopćila je banka.

Premda su u srpnju cijene nafte na američkom tržištu potonule gotovo 15 posto, što je njihov najveći mjesečni pad u godinu dana, analitičari kažu da se može očekivati nastavak nestabilnosti cijena nafte.

Naime, zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. godine cijene su nafte potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina.

Od tada su, pak, skočile oko 55 posto jer su se ulagači nadali smanjenju jaza između ponude i potražnje. No, kako do smanjenja tog jaza ne dolazi, cijene su nafte ponovno u silaznoj putanji.