Cijene nafte spustile su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 86 dolara budući da je trgovce zabrinuo pad kineskog izvoza i uvoza na početku godine koji signalizira slabo svjetsko gospodarstvo i potencijalno manju potražnju za naftom.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 41 cent nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 85,77 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 80,06 dolara.

Trgovce je danas uznemirio pad kineskog izvoza i uvoza u siječnju i veljači, unatoč ukidanju strogih mjera suzbijanja covida, što signalizira slabu inozemnu potražnju. U fokusu naftnih tržišta bio je u prvom redu pad kineskog uvoza nafte.

"S obzirom na visoku inflaciju u SAD-u i Europi, njihova potražnja trebala bi i dalje slabjeti, što smanjuje i potražnju za preradom u Kini", objasnila je Iris Pang iz ING-a.

Uteg cijenama bio je danas i jači američki dolar uoči svjedočenja predsjednika američke središnje banke Jeremyja Powella u Kongresu. U fokusu je pozornosti podizanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija i utjecaj strožih uvjeta financiranja na gospodarstvo.

Jači dolar prigušuje obično potražnju za naftom budući da smanjuje kupovnu moć kupaca s drugim valutama.

Značajniji pad cijena nafte zapriječila je pak zabrinutost za opskrbu. Izvršni direktor Chevrona Mike Wirth rekao je u ponedjeljak na konferenciji u Houstonu da su "fleksibilni proizvodni kapaciteti ograničeni" pa je globalno tržište ranjivo na potencijalne neočekivane poremećaje u opskrbi.

"Ključna nepoznanica u 2023. bit će poremećaj u izvozu ruske nafte i naftnih derivata", naveo je u bilješci Vivek Dhar iz Commonwealth Bank of Australia.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u ponedjeljak cijena barela košarice nafte njezinih članica porasla 76 centi, na 84,56 dolara.