Cijene nafte pale su u srijedu na svjetskim tržištima nakon što Grčka nije platila dospjelu ratu kredita Međunarodnom Monetarnom Fondu (MMF-u) a opskrba iz SAD-a i članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) dodatno je povećana, povećavajući zabrinutost zbog prekomjerne opskrbe.

Na londonskom je tržištu cijena barela nafte pala 78 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 62,81 dolar. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 94 centa nižoj cijeni, od 58,53 dolara.

Naftna tržišta pritisnula je danas Grčka, prvo razvijeno gospodarstvo koje nije ispunilo svoje financijske obaveze prema MMF-u. Dodatni pritisak generirao je neočekivan rast američkih zaliha sirove nafte, kako pokazuju podaci Američkog instituta za naftu (API).

Izvješće je pokazalo rast zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu za 1,9 milijuna barela dok su analitičari predviđali njihov daljnji pad.

Porasla je i opskrba iz OPEC-a u lipnju, na najvišu razinu u tri godine, od 31,6 milijuna barela dnevno, pokazuje istraživanje Reutersa, objavljeno u utorak.

Tržište nafte trenutno je "preplavljeno" naftom izvezenom iz članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), a ako pregovori o iranskom nuklearnom programu s Iranom budu zaključeni dogovorom, tržištu "prijeti" i dodatna opskrba iz Irana, tumači Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka.

Svjetske sile i Iran pregovaraju u Beču o nuklearnom programu Teherana, a rok za sporazum pomaknut je na 7. srpnja.

"Grčka predstavlja dodatni faktor rizika, ali pozornije pratim Beč nego Atenu", ističe Olivier Jakob iz švicarskog Petromatrixa.

Tržište nafte pritisnuo je i jači dolar, zbog dužničke krize u Grčkoj, kočeći potražnju za naftom s obzirom na smanjenu kupovnu moć imatelja ostalih valuta.

Odvojeno je OPEC na svojim internetskim stranicama objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 58,79 dolara, što znači da je bila 55 centi viša u odnosu prethodni trgovinski dan.