Tjedan na tržištu novca u kojem je završilo jedno a započela drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve banaka nakon dugo vremena donio je malo uzbuđenja. Ipak, kamatne stope zadržavaju se oko minimalnih razina zahvaljujući nastavku izdašne likvidnosti koja je neposredno pred novo razdoblje održavanja premašivala 6 mlrd. kuna. Izostanak pomaka kamatnih stopa zorno pokazuje da sve banke već na samom početku imaju dovoljno sredstava za zadovoljavanje svojih regulatornih obveza. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija nakon deset mjeseci donijela je rast prinosa na kunskoj krivulji od 1 do 10 bb S druge strane prinos na jednogodišnji trezorski zapisuz valutnu klauzulu spustio se za 10 bb na novi povijesni minimum (1,5%). Ipak zamjetan je nastavak slabijeg interesa investitora. Naime, iako je Ministarstvo financija prihvatilo sve ponude (571 mil. kuna i 2 mil. eura) one nisu bile dovoljne za podmirenje ovotjednih dospijeća (794 mil. kuna te 7 mil. eura) ali i plana izdanja (600 mil. kuna te 10 mil. eura). Tako se i peti tjedan za redom stanje duga po izdanim trezorcima smanjuje te trenutno iznosi 20,6 mlrd. kuna te 1,16 mlrd. eura (od čega 433 mil. eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu). Promatrani kratkoročni dug čini 7% procijenjenog BDP-a za 2013., te prema našim procjenama 14% duga središnje države. Razloge niže potražnje za trezorskim zapisima vjerojatno treba potražiti u najavljenom izdanju državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala koje će zasigurno nuditi atraktivnije povrate. U naredna dva tjedna dospijeva tek 80 mil. kuna te 12 mil. eura trezorskih zapisa pa je izgledno da se do kraja mjeseca država neće zaduživati na tržištu novca plasmanom vrijednosnica. Kamatne stope na tržištu novca u narednom tjednu trebale bi se zadržavati na niskim razinama dok bi s približavanjem izdanja obveznica te uz sezonsko povećanja gotovog novca izvan banaka (zbog turističke sezone) moglo doći do (privremenog) porasta kamatnih stopa.

Domaće devizno tržište obilježili su aprecijacijski pritisci na kunu i razmjerno snažni dnevni pomaci EUR/HRK prema nižim razinama ( i do 250 pipsa). Tržišni tečaj se nakratko približio i razini 7,46 kuna za euro. Osim uobičajenih sezonskih kretanja koji su motivirani priljevom deviza od turizma te pozicioniranja investitora pred najavljeno izdanje odnosno očekivanja da će veći dio novih izdanja državnih obveznica biti uz valutnu klauzulu, razloge ovotjednog jačanja kune u odnosu na euro treba potražiti u pojačanoj ponudi deviza od strane bankovnog sektora koja vjerojatno proizlazi iz aktivnijih kreditnih aktivnosti pojedinih banaka. Posljedično i srednji tečaj na tečajnici HNB-a spustio se ispod 7,50 kuna za euro odnosno na najniže razine od prve polovice prošlogodišnjeg listopada. Narednih dana moguće je očekivati stabilizaciju tečaja te trgovanje između 7,47 i 7,50 kuna za euro.