Na azijskim se burzama u četvrtak trguje oprezno, dok je dolar oslabio, nakon što je Fed smanjio procjene rasta američkog gospodarstva i prognoze rasta kamata idućih godina.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru i Australiji pale između 0,4 i 1,4 posto.

U Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,2 i 0,7 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 0,2 posto.

Ulagači su oprezni jer su jučer, nakon dvodnevne sjednice, čelnici američke središnje banke poručili da najveće svjetsko gospodarstvo umjereno raste i da je vjerojatno dovoljno snažno da bi izdržalo povećanje ključnih kamatnih stopa do kraja godine.

Nakon pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, Fed je smanjio procjenu rasta američkog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 do 2 posto, dok je ranije prognozirao da će porasti između 2,3 i 2,7 posto.

Na konferenciji za medije nakon sjednice predsjednica Feda Janet Yellen kazala je da će odluka o kamatama ovisiti o daljnjim gospodarskim pokazateljima i da želi jasniju potvrdu da se tržište rada oporavlja i da će plaće rasti brže nego dosad.

Fed procjenjuje da će do kraja godine stopa nezaposlenosti u SAD-u iznositi između 5,2 i 5,3 posto, nešto više nego što su nedavno prognozirali, ali niže u odnosu na sadašnjih 5,5 posto.

Većina dužnosnika Feda procjenjuje da će kamate biti povećane do kraja ove godine, ali su ponešto smanjili procjene o tempu rasta kamata u iduće dvije godine.

"Tržišta su prilično zabrinuta u vezi procjena o daljnjem rastu američkog gospodarstva", kaže Masaru Hamasaki, direktor u tvrtki Amundi Japan.

Zbog toga se čini da je na tržištu prevladao stav da kamate neće biti povećane već u rujnu nego u listopadu ili prosincu, pa su prinosi na američke obveznice, koji su prošloga tjedna dosegnuli najviše razine u osam mjeseci, pali.

Prije poruka Feda prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice kretali su se jučer oko 2,39 posto, da bi potom pali na 2,32, a jutros na azijskim tržištima na 2,27 posto.

Zbog toga se na valutnim tržištima dolar našao pod pritiskom. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros 0,2 posto, na 94,09 bodova, nakon što je već sinoć pao 0,8 posto.

"Ulagači koji su prije poruka Feda kupovali dolare nadali su se jasnim naznakama da će središnja banka povećati kamate u rujnu, no Janet Yellen tako nešto nije dala ni naslutiti", kaže Kathy Lien, direktorica u fondu BK Asset Management.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo je jutros na 123,10 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 123,50 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura jutros dosegnula 1,1360 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1260 dolara.

No, eurom se trguje oprezno zbog mogućeg bankrota Grčke jer nema nikakvog pomaka u razgovorima između Atene i njezinih kreditora o rješavanju dužničkih problema.

Grčka vlada ne pristaje provesti reforme koje traži eurozona kako bi joj odobrila novu ratu kredita, a krajem lipnja Grčkoj na naplatu stiže MMF-ov kredit od 1,6 milijardi eura. Atena nema novca za isplatu te obveze, što znači da bi, ako se u međuvremenu nešto ne promijeni, mogla bankrotirati i izaći iz eurozone.

Njemački list Bild objavio je jučer da su ministri financija Njemačke, Belgije, Litve i Slovenije izvršili pritisak na Grčku da ispuni obveze u vezi reformi koje je dala kreditorima kako bi dobila daljnju pomoć, no grčka vlada poručuje da nije spremna smanjiti mirovine i povećati PDV, što traže kreditori.

Ministri financija eurozone sastaju se u četvrtak kako bi pokušali pomaknuti razgovore s Atenom s mrtve točke i izbjeći grčki bankrot. No, analitičari smatraju da je malo vjerojatno da će se postići napredak u pregovorima.

Na tržištima nafte cijene su, pak, pale nakon što je jučer objavljeno da su prošloga tjedna zalihe ′crnog zlata′ u SAD-u porasle. Na američkim je tržištima cijena barela jutros skliznula 0,5 posto, na 59,60 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 63,70 dolara.