Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno, pri čemu američki dolar i dalje jača jer se očekuje povećanje kamata u SAD-u, dok je cijena zlata pala na najniže razine u pet godina.

Burzovni indeksi u Šangaju, Hong Kongu, Singapuru i Australiji bili su u 7,30 sati u plusu između 0,1 i 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji pale 0,1 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na petak.

Obujam trgovanja danas je mršav jer se na Tokijskoj burzi zbog blagdana ne radi, a nema ni značajnijih vijesti koje bi pokrenule tržište u jednom ili drugom smjeru.

Kineske su burze, nakon nedavne panične rasprodaje, stabilne, a podaci o rastu cijena nekretnina u Kini u lipnju, drugi mjesec zaredom, daju nade da su vladine mjere za stabilizaciju tržišta nekretnina dale rezultate.

Zahvaljujući nizu mjera vlasti i snažnoj kupnji od strane brokerskih kuća i investicijskih fondova, prošloga su tjedna cijene kineskih dionica blago porasle, nakon što su u prethodna tri tjedna potonule više od 30 posto. Ulagači se nadaju da je rasprodaja gotova i da će se idućih dana tržišta dodatno stabilizirati.

A na valutnim se tržištima nastavlja uspon dolara jer će američka središnja banka Fed najvjerojatnije do kraja godine povećati ključne kamatne stope.

"Solidan rast američkog gospodarstva i popuštanje napetosti na svjetskim tržištima podržavaju očekivanja da će krajem godine Fed početi normalizirati kamate", kažu analitičari ANZ banke.

Zbog toga se na tržištima uglavnom nagađa o tome kada će središnja banka povećati kamate - u rujnu ili prosincu?

Zahvaljujući tome, jutros je dolar ojačao, pa je tečaj eura skliznuo s 1,0830 na 1,0825 dolara, nedaleko najnižih razina u sedam tjedana, nakon što je prošloga tjedna potonuo 3 posto.

U odnosu, pak, na japansku valutu, cijena dolara porasla je na 124,15 jena, dok je u petak iznosila 124,05 jena.

Nakon što je prošloga tjedna postignut dogovor između Grčke i eurozone o reformama koje bi ta zemlja trebala provesti kako bi dobila novi, treći program međunarodne financijske pomoći, pritisak na euro ponešto je oslabio.

Međutim, sada je pažnja ulagača skrenuta s grčke krize na temeljne gospodarske pokazatelje, koji i opet idu u prilog jačanju američke valute.

A nakon velikih oscilacija prošloga tjedna, zbog strahovanja ulagača od povećanja ponude nafte iz Irana, nakon što je postignut dogovor između te zemlje i šest svjetskih sila o njezinom nuklearnom programu, danas su cijene ′crnog zlata′ stabilne.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros skliznula 10-ak centi, na 50,80 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 15 centi, na 56,95 dolara.

Pod snažnim je pritiskom, međutim, cijena zlata koja je jutros potonula dodatnih 4 posto, nakon što je prošloga tjedna zabilježila najveći tjedni pad od ožujka.

Trenutačno se kreće oko 1.090 dolara po unci, što je najniža razina cijene zlata u posljednjih pet godina. Posljedica je to, kažu analitičari, niske inflacije u svijetu, zbog čega je zlato izgubilo na sjaju kao osiguranje od rasta cijena.