Na većini azijskih burzi cijene su dionica u četvrtak pale, kao i na Wall Streetu dan prije, dok su u Hong Kongu snažno porasle, zahvaljujući najavama o daljnjem popuštanju restriktivnih covid mjera u tom gradu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,3 posto, nakon dva dana pada.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 0,9 posto. U Hong Kongu su, pak, porasle 2,5 posto.

Snažan rast Hang Seng indeksa uslijedio je nakon napisa u medijima da vlasti tog grada razmatraju daljnje popuštanje restriktivnih covid mjera.

No, na ostalim burzama ne vlada dobro raspoloženje jer ulagače zabrinjava jučerašnji pad S&P 500 indeksa na Wall Streetu peti dan zaredom, oko 0,2 posto.

Na najvećoj svjetskoj burzi vlada nesigurnost jer se ulagači plaše da će američko gospodarstvo iduće godine uroniti u recesiju, s obzirom na Fedovo agresivno povećanje kamata u ovoj godini.

Na to su posljednjih dana upozorili čelnici nekoliko najvećih banaka i mnogi analitičari.

Po njima, pitanje je samo hoće li recesija biti plitka ili dublja.

Posljedica je to visoke inflacije zbog čega Fed od početka godine agresivno povećava ključne kamatne stope.

U listopadu i studenome S&P 500 indeks porastao je gotovo 14 posto, smanjivši gubitke od početka godine, jer se ulagači nadaju usporavanju tempa povećanja kamata.

Nakon serije povećanja kamata za 0,75 postotnih bodova, na tržištu se procjenjuje da će čelnici središnje banke na sjednici idućega tjedna podignuti kamate za 0,50 postotnih bodova.

No, prema nekoliko posljednjih gospodarskih pokazatelja, popuštanje inflacijskih pritisaka ne ide tako brzo kako su se ulagači nadali.

Stoga su i dalje otvorena ključna pitanja: do koje će razine Fed povećati kamate - na 4,75 ili 5,00 posto - i koliko će se dugo zadržati na tim razinama.

Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.

„Ovo je razdoblje prilične nesigurnosti dok ulagači pokušavaju dokučiti što je važnije. Očekuje se usporavanje tempa povećanja kamata, no neki gospodarski pokazatelji ne idu tome u prilog. Tržište pokušava naći ravnotežu između prednjih i stražnjih vjetrova i to izaziva konfuziju", objašnjava Craig Erlam, analitičar u tvrtki OANDA.

Dolar oslabio, cijene nafte nadoknađuju gubitke

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 105,30 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,50 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 137,05 na 136,80 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0505 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0465 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon tri dana pada. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,80 posto, na 77,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,96 posto, na 72,70 dolara.