Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, kao i tečaj eura, jer se ulagači plaše da bi grčko ′ne′ mjerama štednje moglo voditi izlasku te zemlje iz eurozone i izazvati duboku krizu u tom bloku.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 6,00 sati bio u minusu 1,4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji pale između 0,6 i 1,2 posto.

Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 6,00 sati bio na gubitku 0,5 posto.

Pad cijena dionica na azijskim burzama prva je reakcija ulagača na ishod referenduma u nedjelju na kojemu su Grci s otprilike 61 posto glasova odbili zahtjeve međunarodnih kreditora i priklonili se stajalištu vlade Aleksisa Ciprasa.

Referendum je proveden nakon pet mjeseci neuspješnih pregovora između grčke vlade i vjerovnika - EU-a, MMF-a i ECB-a - o daljnjoj međunarodnoj pomoći. No, kako se Atena usprotivila reformama koje su kreditori tražili, pomoć nije dobila, pa je Grčka 30. lipnja i tehnički bankrotirala jer nije platila dospijeli dug MMF-u.

Ovakav ishod referenduma predstavlja pobjedu grčkog premijera Ciprasa koji je pozvao na glasovanje "protiv", nazvavši prijedlog vjerovnika "poniženjem" i ultimatumom" te poručio da će time građani ojačati položaj vlade u pregovorima s kreditorima.

Grci su glasali ′protiv′, premda su proeuropske stranke i političari iz eurozone upozoravali da će takvo glasovanje usmjeriti Grčku na put izlaska iz eurozone.

Izvanredna situacija u Europi

Nakon što je objavljeno da su Grci rekli ′ne′ mjerama štednje, francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel dogovorili su hitan sastanak u ponedjeljak u Parizu kako bi "ocijenili posljedice grčkog referenduma".

Za utorak je, pak, sazvan sastanak europskih lidera kako bi odlučili o idućem potezu u dosad najvećem izazovu za eurozonu otkako je uveden euro.

U ponedjeljak će čelnici Europske središnje banke (ECB) održati telefonsku konferenciju na kojoj će odlučiti hoće li grčkim bankama povećati iznos kreditiranja ili ga ostaviti na dosadašnjim razinama.

Grčke banke zatvorene su već tjedan dana jer im je zaprijetio bankrot zbog povećanog povlačenja depozita, a iznos koji građani mogu podići na bankomatima vlada je prošloga tjedna ograničila na 60 eura dnevno.

Dokle god su na snazi ta ograničenja, banke će ostati zatvorene, a grčka središnja banka najavila je zahtjev ECB-u da grčkim bankama podigne razina hitne pomoći za likvidnost.

Ulagači su krajnje oprezni dok čekaju daljnji razvoj situacije, a vlasti ih pokušavaju umiriti. Vlade i središnje banke Južne Koreje i Japana održale su jutros hitne sastanke kako bi razmotrile novonastalu situaciju.

"Izravni ekonomski i financijski odnosi Japana i Grčke su ograničeni. Međutim, čelnici vlade i središnje banke jutros su raspravljali kako bi osigurali da Japan pravovremeno odgovori na tržišna kretanja ako to bude potrebno", poručio je Haruhiko Kuroda, guverner japanske središnja banke, dok je japanska vlada poručila da je u kontaktu s drugim vladama.

"Sada puno ovisi o tome što će ECB učiniti po pitanju podrške grčkim bankama. A ona ima kapaciteta za sprječavanje širenja zaraze", kaže Antonin Jullier, direktor trgovanja u Citi banci.

Ulagači se, naime, plaše da bi zbog rizika od izlaska Grčke iz eurozone mogli porasti i prinosi na državne obveznice ostalih prezaduženih članica eurozone, što bi im povećalo troškove zaduživanja i tako otežalo financijsku situaciju.

Euro pod pritiskom

I valutna su tržišta burno reagirala na grčko ′ne′. Na samom početku današnjeg trgovanja tečaj eura potonuo je za 1,5 posto, zaronivši na 1,0967 dolara, najnižu razinu u mjesec dana. Ipak, kasnije je ublažio gubitke, pa se trenutačno kreće oko 1,1055 dolara, 0,5 posto ispod razine od petka.

Cijena eura oštro je pala i u odnosu na japansku valutu, koja se smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena, pa je skliznula na 135,45 jena, dok je u petak iznosila 136,50 jena.

Rano jutros tečaj eura pao je prema švicarskom franku, koji se također smatra sigurnim utočištem, na 1,0320 franaka, no kasnije se vratio na razine od petka, oko 1,0415 franaka.

Dolar je također oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je tečaj pao sa 122,80 jena, koliko je iznosio u petak, na 122,50 jena.

Pod pritiskom su i cijene nafte, koje su jutros u jednom trenutku potonule za 1 posto. Ipak, gubici su ublaženi, pa se cijena barela na londonskom tržištu trenutačno kreće oko 59,80 dolara, 0,5 posto ispod razina od petka.

S druge strane porasla je cijena zlata, koje se smatra ′sigurnim utočištem′ - na 1.680 dolara po unci.

Premda se očekuje nesigurnost zbog rizika od ′Grexita′, analitičari ipak očekuju da će se situacija postupno smiriti.

"Rizik od širenja ′zaraze′ držat će kratkoročno tržišta ′na iglama′. Međutim, širenje ′zaraze′ je ograničeno jer je ostatak Europe sada u boljoj poziciji nego što je to bio u doba krize eurozone 2010.-2012. godine, a zaštitni mehanizmi sada su puno čvršći", kaže Shane Oliver, strateg u tvrtki AMP Capital Investors.

Unatoč tome, danas se i na Wall Streetu, najvećoj svjetskoj burzi, očekuje pad cijena dionica, s obzirom da su terminski indeksi trenutačno u minusu više od 1 posto.

I na europskim se burzama očekuje burno trgovanje, premda su već prošloga tjedna cijene dionica oštro pale. Euro STOXX indeks 50 vodećih dionica eurozone potonuo je 5 posto, što je bio njegov najveći tjedni pad u ovoj godini.

U Šangaju dionice snažno porasle

I dok su na svim azijskim burzama cijene dionica jutros pale, u Šangaju su snažno porasle. Shanghai Composite indeks skočio je gotovo 8 posto, no to nema nikakve veze s Grčkom, nego s dosad neviđenim mjerama kineskih vlasti usmjerenim na zaustavljanje pada cijena dionica.

Od 12. lipnja cijene dionica u Šangaju potonule su, naime, gotovo 30 posto, što znači da je tržište uronilo u područje ′medvjeda′, 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine.

I prošloga su tjedna kineske vlasti poduzele niz mjera kako bi stabilizirale tržišta. Tako je kineska središnja banka smanjila ključne kamatne stope i stopu obvezne pričuve banaka kako bi potaknula rast gospodarstva, a vlada je po prvi puta dozvolila mirovinskim fondovima ulaganja u dionice.

Kako to nije dalo rezultate i kako se vlasti plaše da će oštar pad cijena dionica odagnati ulagače, kineske regulatorne vlasti najavile su istragu zbog sumnje u manipulacije na tržištu. Uz to, postigle su dogovor s više od 20 brokerskih kuća, koje su obećale da će na tržištima uložiti gotovo 20 milijardi dolara i neće prodavati dionice dok je Shanghai Composite indeks ispod 4.500 bodova.