Na azijskim se burzama u četvrtak trguje oprezno jer im, s jedne strane, podršku pruža nada u ubrzanje rasta kineskog gospodarstva, dok ih, s druge strane, pritišće strah od recesije u zapadnim gospodarstvima.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,45 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao oko 1,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu i Australiji porasle između 0,2 i 0,6 posto.

Nakon snažnog rasta u prva dva tjedna nove godine, posljednjih dana na tržištima vlada oprez jer je splasnula euforija u vezi popuštanja restriktivnih covid mjera u Kini, što bi trebalo ubrzati rast gospodarstva, i slabljenja inflacije u zapadnim gospodarstvima.

Jutros su azijski ulagači zanemarili loše vijesti s Wall Streeta, gdje je jučer Dow Jones pao 1,8 posto, S&P 500 oko 1,6, a Nasdaq indeks 1,2 posto.

Posljedica je to podataka koji ukazuju na slabljenje najvećeg svjetskog gospodarstva. Promet u maloprodaji i proizvođačke cijene pali su u prosincu više nego što se očekivalo, a oštro je pala i tvornička proizvodnja.

Sve je to oživjelo strahovanja od recesije, dok su se prethodnih dana ulagači nadali ′mekanom prizemljenju′ gospodarstva.

„Čini se da ulagači konačno shvaćaju da suzbijanje inflacije nije besplatno, da će Fedovo zaoštravanje monetarne politike imati svoje ekonomske troškove. Čini se da su ulagači previše računali na ′mekano prizemljenje′", kaže Michael Reynolds, strateg u tvrtki Glenmede.

U prva dva tjedna ove godine cijene su dionica znatno porasle jer su inflacijski pritisci u SAD-u ponešto popustili, što je otvorilo prostor Fedu za usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa.

No, nakon višednevnog rasta, jučer su burzovni indeksi pali po najvećoj stopi u posljednjih mjesec dana.

„Novi gospodarski pokazatelji poslužili su nekim ulagačima za povlačenje zarade s tržišta", kaže Sam Stovall, strateg u tvrtki CFRA.

Ulagače su pokolebale i izjave dvaju čelnika američke središnje banke, Jamesa Bullarda i Lorette Mester, da će trebati povećati ključne kamate iznad razine od 5 posto kako bi se suzbila inflacija.

To bi bila viša razina nego što se na tržištu očekuje, s obzirom da se na tržištu novca procjenjuje da bi konačna kamata, na kojoj bi Fed zaustavio ciklus povećanja cijene novca, mogla dosegnuti 4,88 posto.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 102,29 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,85 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao s jučerašnjih 130,80 na 128,45 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0790 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0775 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom jer se trgovci plaše pada potražnje, s obzirom na slabljenje najvećeg svjetskog gospodarstva. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 1,34 posto, na 83,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,60 posto, na 78,20 dolara.