Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle drugi dan zaredom, pa tako prate zamah Wall Streeta, no na tržištu ne vlada euforija jer je središnja banka Novog Zelanda ponovno agresivno povećala kamatne stope.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu oko 2 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Hong Kongu porasle između 1,7 i 5,4 posto. U Južnoj Koreji su blago pale, dok se u Šangaju zbog praznika ne radi.

Snažan rast MSCI indeksa ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica u Hong Kongu, gdje ulagači nastoje nadoknaditi jučerašnji rast na ostalim burzama, s obzirom da se jučer u Hong Kongu zbog praznika nije radilo.

Na ostalim burzama, pak, ne vlada euforija, no ulagače je ohrabrio jučerašnji snažni rast Wall Streeta drugi dan zaredom. Dow Jones porastao je 2,80 posto, dok je S&P 500 skočio 3,06 , a Nasdaq indeks 3,34 posto.

Zahvaljujući tome, Dow Jones i S&P 500 zabilježili su najveći dvodnevni skok od travnja 2020. godine.

Ulagače je jučer ohrabrila odluka australske središnje banke (RBA) o povećanju kamata za samo 0,25 postotnih bodova, dok se očekivalo povećanje od 0,50 postotnih bodova.

To je šesto zaredom povećanje cijene novca te banke, no ulagače je ohrabrila poruka čelnika banke da situacija omogućava blaže zaoštravanje monetarne politike. To znači da procjenjuju da inflacijski pritisci popuštaju.

„RBA je prva velika središnja banka koja je procijenila da je sada vrijeme da se uspori agresivni tempo povećanja kamata. To je potaknulo nadu da bi i Fed u jednom trenutku u četvrtom tromjesečju mogao učiniti isto. Ne zaustaviti povećanje kamata, nego usporiti", kaže Anthony Saglimbene, strateg u tvrtki Ameriprise Financial.

Da bi Fed mogao to učiniti, sugerira nekoliko posljednjih makroekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva, što bi trebalo dovesti do popuštanja inflacijskih pritisaka.

Ipak, guverner Feda Philip Jefferson kazao je jučer da je inflacija najozbiljniji problem pred središnjom bankom i da će trebati neko vrijeme da se riješi.

Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, kazala je, pak, da središnja banka mora nastaviti s povećanjem kamata.

Osim toga, nada ulagača u usporavanje rasta kamatnih stopa splasnula je nakon jutrošnje odluke središnje banke Novog Zelanda o povećanju kamata za 0,50 postotnih bodova.

Ulagači su se nadali da bi i ta banka mogla usporiti tempo povećanja cijene novca, što bi potvrdilo novi trend. No, to se nije dogodilo, a čelnici središnje banke Novog Zelanda poručili su i da su razmatrali povećanje kamata za 0,75 postotnih bodova.

I dok dio analitičara smatra da se možda radi o početku oporavka tržišta, dio smatra da se snažan rast cijena dionica u posljednja dva dana ponajviše zahvaljuje korekciji nakon oštrog pada u prethodna tri tjedna.

„Ovaj skok cijena se ni po čemu ne razlikuje od onoga ljetos. Ulagači se vole uhvatiti za dobre vijesti, no tržište se neće oporaviti dok Fed ne signalizira da će prestati povećavati kamate, a to se neće dogoditi dok se inflacija ne počne spuštati", kaže Holly Newman Kroft, savjetnica u tvrtki Neuberger Berman.

Dolar dodatno oslabio, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala treći dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 110,37 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 111,55 bodova.

Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 144,75 na 144,15 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 0,9960 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9840 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale, nakon dva dana snažnog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,26 posto, na 91,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,37 posto, na 86,20 dolara.