Na većini azijskih burzi cijene su dionica u utorak porasle, što se ponajviše zahvaljuje rastu tehnološkog sektora, kao i jučer na Wall Streetu, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio više od 2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 0,3 posto. U Hong Kongu su, pak, pale 1,9 posto.

Oštar pad Hang Seng indeksa ponajviše je posljedica pada cijena dionica kineskih tehnoloških divova Tencenta, za više od 5 posto, i CATL-a, više od 3 posto, nakon što je ministarstvo obrane SAD-a uvrstilo te kompanije na listu ′kineskih vojnih kompanija′, što će im otežati poslovanje s američkim kompanijama.

Na ostalim su burzama, pak, indeks porasli, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica proizvođača čipova, kao i jučer na Wall Streetu.

Doduše, Dow Jones indeks skliznuo je 0,06 posto, no S&P 500 porastao je 0,55, a Nasdaq indeks 1,24 posto.

Rast S&P 500 i Nasdaq indeksa ponajviše se zahvaljuje snažnom rastu cijene dionica proizvođača čipova, nakon što je Microsoft objavio da u ovoj godini kani investirati 80 milijardi dolara u razvoj podatkovnih centara povezanih s umjetnom inteligencijom.

Cijena dionice Nvidie skočila je 3,4 posto, AMD-a 3,3, a Micron Technologya više od 10 posto, pa je indeks poluvodičkog sektora porastao 2,8 posto.

Podršku tržištima pružio je i članak Washington Posta da bi novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump mogao uvesti manje carine nego što je najavljivao u predsjedničkoj kampanji.

Trump bi mogao uvesti carine svakoj zemlji, no samo na određene proizvodne sektore koji su ključni za nacionalnu i ekonomsku sigurnost, piše WP, pozivajući se na anonimne izvore.

Trump je kasnije to demantirao i poručio da se radi samo o još jednoj lažnoj vijesti.

Među 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa u njih sedam cijene su dionica jučer pale, dok su najviše porasle u komunikacijskom, u prosjeku 2,1 posto, i tehnološkom sektoru, 1,4 posto.

Nakon znatnog pada na kraju prošle godine i u prvom radnom danu ove godine, u posljednja dva trgovinska dana S&P 500 i Nasdaq indeks nadoknadili su te gubitke.

„Posljednjih dana vidimo ono što se događalo i lani, rast cijena koncentriran je na dionice najvećih tehnoloških kompanija", objašnjava Michael Green, portfelj menadžer u tvrtki Simplify Asset Management.

Dolar oslabio, cijene nafte blago pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je jutros 0,11 posto, na 108,14 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao 0,11 posto, na 157,80 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, 0,10 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0405 dolara.

Cijene su nafte, pak, blago pale. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,05 posto, na 76,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,14 posto, na 73,45 dolara.