Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, nakon što su čelnici američke središnje banke poručili da će se kamate zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,9 posto, izgubivši dio dobitaka od prethodna dva dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,3 i 1,2 posto.

Tako azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 0,4 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,6, a Nasdaq indeks 0,8 posto.

Nakon četiri uzastopna povećanja kamata za 0,75 postotnih bodova, Fed je na jučerašnjoj sjednici podignuo kamate za daljnjih 0,50 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina.

Ulagači su očekivali takav potez, no obeshrabrile su ih procjene da će kamate biti povećane na više razine nego što se očekivalo i da će se na tim razinama zadržati dulje nego što se očekivalo.

Čelnici središnje banke, naime, procjenjuju da će konačna kamatna stopa, na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata, dosegnuti 5,1 posto, dok su u rujnu očekivali 4,6 posto.

To znači da će Fed i u idućoj godini povećavati kamate, ukupno za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 5 do 5,25 posto.

Na toj bi razini Fed zaustavio ciklus povećanja troškova zaduživanja i pričekao dok se ne vidi kako je takva monetarna politika utjecala na inflaciju.

Povećane procjene inflacije u 2023.

Prethodnih su dana cijene dionica rasle jer su se ulagači nadali da će ciklus povećanja kamata završiti na nižim razinama, ispod 5 posto. Nadali su se, također, da bi već krajem iduće godine Fed mogao početi smanjivati kamate.

No, čini se da od toga neće biti ništa jer su čelnici Feda poručili da smanjenje kamatnih stopa očekuju tek 2024. godine, za jedan postotni bod. A takvim tempom smanjile bi se i kamate u 2025.

Na konferenciji za medije predsjednik Feda Jerome Powell poručio je da je nužno nastaviti borbu protiv inflacije kako se očekivanja o povećanim cijenama ne bi ukorijenila.

„Podaci o inflaciji u listopadu i studenome su dobrodošle naznake usporavanja tempa rasta cijena. No, trebat će znatno više dokaza da je inflacija u trajnoj silaznoj putanji", kazao je Powell.

Tako Fed procjenjuje da će prosječna inflacija u idućoj godini biti smanjena s ovogodišnjih 5,6 na 3,1 posto. No, to je još uvijek više od 2,8 posto, koliko se procjenjivalo u rujnu, i znatno iznad Fedove ciljane razine od 2 posto.

Zbog svega toga smanjit će se i rast najvećeg svjetskog gospodarstva. Fed procjenjuje da će bruto domaći proizvod (BDP) iduće godine porasti 0,5 posto, kao i ove godine. U rujanskim projekcijama očekivalo se, pak, da će ove godine gospodarstvo porasti 0,2, a iduće 1,2 posto.

Powell: Moguće ′mekano prizemljenje′

Čelnici nekoliko velikih američkih banaka poručili su ovih dana da bi gospodarstvo iduće godine moglo uroniti u recesiju.

No, Powell i dalje smatra da je moguće ′mekano prizemljenje′ gospodarstva.

„Mislim da nitko ne može znati hoćemo li imati recesiju ili ne. A ako će je biti, hoće li biti duboka ili ne... To se jednostavno ne može znati", poručio je Powell.

U četvrtak će, pak, sjednice održati britanska i europska središnja banka. Očekuje se da će obje dodatno povećati kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, unatoč povećanom riziku od recesije.

Slabost kineskog gospodarstva

Azijske ulagače zabrinuli su i podaci o daljnjem slabljenju kineskog gospodarstva.

Jutros je objavljeno da je u studenome promet u trgovini na malo pao 5,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, znatno više nego što su analitičari očekivali.

Industrijska je proizvodnja, pak, porasla 2,2 posto na godišnjoj razini, sporije nego što se očekivalo.

Uz to, ulagači su zabrinuti zbog rast broja oboljelih od covida u nekoliko kineskih gradova, uključujući Peking, nakon što su vlasti popustile restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala nakon poruka i procjena čelnika Feda.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,74 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,01 bod.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti blago porastao s jučerašnjih 135,60 na 135,70 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0665 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0640 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale, nakon tri dana rasta. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,76 posto, na 82,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,94 posto, na 76,55 dolara.