Na azijskim se burzama u utorak trguje oprezno, dok su kineska tržišta snažno porasla zahvaljujući nadi u popuštanje napetosti između SAD-a i Kine, nakon razgovora predsjednika Joe Bidena i Xi Jinpinga.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,7 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu porasle između 1,3 i 3,2 posto. U Australiji i Južnoj Koreji skliznule su, pak, oko 0,1 posto.

Snažan rast hongkonškog burzovnog indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora jer se ulagači nadaju popuštanju napetosti između SAD-a i Kine nakon razgovora između Bidena i Xia na sastanku skupine G20 na Baliju.

Rast kineskih tržišta zahvaljuje se i porukama tamošnjih vlasti o poticajima gospodarstvu. A da je podrška potrebna pokazuje niz posljednjih gospodarskih pokazatelja.

Tako je, primjerice, jutros objavljeno da je potrošnja u listopadu pala na godišnjoj razini, dok je industrijska proizvodnja porasla manje nego što se očekivalo.

A moguće je i dalje usporavanje aktivnosti jer bi neki kineski gradovi ponovno mogli uvesti restriktivne mjere za suzbijanje covida-19 zbog rasta broja zaraženih tim virusom.

Na većini azijskih tržišta zbog toga se, kao i zbog pada Wall Streeta, trguje oprezno.

Dow Jones oslabio je jučer 0,6 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,9, a Nasdaq indeks 1,1 posto.

Nakon snažnog rasta u posljednja dva dana prošloga tjedna, tržište se u ponedjeljak smirilo, a indeksi izgubili dio dobitaka.

Djelomice je to posljedica upozorenja guvernera Feda Christophera Wallera da je tržište pretjerano reagiralo na samo jedan podatak i da će trebati niz slabijih izvješća o inflaciji da bi središnja banka odmaknula nogu s kočnica.

„Tržišta bi se sada trebala koncentrirati na krajnju točku povećanja kamata, a ne na tempo svakog povećanja, a ta krajnja točka vjerojatno je još dosta udaljena", poručio je Waller.

Prošloga je tjedna podatak o usporavanju inflacije u SAD-u u listopadu s rujanskih 8,2 na 7,7 posto na godišnjoj razini izazvao snažan rast cijena dionica na Wall Streetu i drugim najvećim svjetskim burzama.

No, euforija je splasnula jer se očekuje daljnje povećanje kamata središnjih banaka, premda sporijim tempom nego dosad.

„Ima smisla što se tržište odlučilo na stanku kako bi se razmislilo o Fedovim mogućim daljnjim potezima i vidjelo što će biti idući pokretač tržišta", kaže Yung-Yu Ma, strateg u tvrtki BMO Wealth Management.

Nakon što je početkom studenoga Fed četvrtu sjednicu zaredom povećao ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova, analitičari očekuju usporavanje tempa povećanja kamata u prosincu na 0,50 postotnih bodova.

No, važnije je pitanje do koje će razine na kraju ciklusa zaoštravanja monetarne politike Fed povećati kamate - na 4,75 ili čak 5,00 posto?

Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.

Dolar blago ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla drugi dan zaredom, nakon što je prošloga tjedna pala gotovo 4 posto.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 106,99 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,90 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 139,50 na 140,15 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0320 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0310 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,35 posto, na 92,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,68 posto, na 85,30 dolara.