Na azijskim burzama u ponedjeljak su cijene dionica porasle, zahvaljujući daljnjem labavljenju monetarne politike u Kini, dok je tečaj eura pod pritiskom, pa je u jednom trenutku zaronio ispod 1,10 dolara.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio u plusu oko 0,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu i Singapuru porasle između 0,1 i 0,7 posto.

Stoga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,00 sati bio u plusu 0,5 posto, dosegnuvši najvišu razinu od 12. kolovoza, što znači da je nadoknadio gotovo sve gubitke od kada je tržišta uzdrmala devalvacija kineskog juana.

Pozitivno je na tržišta jutros utjecala odluka kineske središnje banke od petka o smanjenju kamatne stope već šesti puta od studenoga prošle godine. Ključnu kamatu srezala je za 0,25 postotnih bodova, na 4,35 posto, a ponovno je smanjila i stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka kako bi potaknula kreditiranje i rast gospodarstva.

Unatoč tome, cijene dionica u Šangaju porasle su samo umjereno jer su ulagači oprezni zbog usporenog rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

"Ulagači u Kini su oprezni. Od početka listopada cijene dionica su znatno porasle, pa su neki odlučili povući dobit s tržišta", kaže Naoki Tashiro, predsjednik tvrtke TS China Research.

Kineski ulagači su suzdržani i zbog toga što je danas počela sjednica Centralnog komiteta Kineske komunističke partije, na kojoj će biti donesen petogodišnji gospodarski plan.

Uoči sjenice kineski premijer Li Keqiang poručio je da vlada nikada nije rekla da rast gospodarstva u ovoj godini mora biti 7 posto. To je na tržištima protumačeno kao mogućnost da se ta ciljana razina rasta ove godine neće postići.

Tim više što je jedan dužnosnik središnje banke u subotu poručio da će se idućih godina rast gospodarstva kretati između 6 i 7 posto.

Pozitivno na azijska tržišta utječe, pak, nada ulagača da će čelnici središnje japanske banke u petak dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog niske inflacije i moguće recesije u trećem po veličini svjetskom gospodarstvu.

"Japansko je gospodarstvo slabije nego u kolovozu i nema naznaka oporavka. Stoga tržišta očekuju dodatne poticajne mjere japanske središnje banke", kaže Takeru Ogihara, strateg u Mizuho Trust Bank.

U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti i dvodnevna sjednica čelnika Feda u utorak i srijedu. No, ne očekuje se da će povećati ključne kamatne stope jer je situacija u svjetskom gospodarstvu nestabilna.

To znači da će niska cijena novca još neko vrijeme podržavati tržišta kapitala.

I dok burzovni indeksi rastu, cijene se nafte ne uspijevaju oporaviti jer je ponuda, plaše se trgovci, i dalje veća od potražnje.

Nakon što je prošloga tjedna potonula više od 5,5 posto, jutros se cijena barela na američkom tržištu kreće oko 44,70 dolara, nedaleko najniže razine od 44,20 dolara, na koju je skliznula u petak. Na londonskom je tržištu, pak, barel nafte jutros poskupio 15-ak centi, na 48,15 dolara.

A nakon što je prošloga četvrtka Europska središnja banka (ECB) poručila da je moguće daljnje labavljenje monetarne politike, pa čak i povećanje negativnih kamata na depozite banaka, euro je na valutnim tržištima pod pritiskom.

U petak su, po prvi puta u povijesti, prinosi na talijanske i španjolske obveznice skliznuli u negativno područje, dok je prinos na njemačke obveznice zaronio dublje u negativno područje.

To praktično znači da vlasnici obveznica plaćaju kako bi ih držali u svojim portfeljima, pa privlačnost europske valute slabi.

Zbog toga je jutros u jednom trenutku tečaj eura zaronio na 1,0989 dolara, najnižu razinu u dva i pol mjeseca. Ipak, kasnije se vratio iznad granice od 1,10 dolara.

Dolar jutros prilično oscilira i u odnosu na japansku valutu. Tako je u jednom trenutku njegova cijena dosegnula 121,60 jena, najvišu razinu od kraja kolovoza, no kasnije je skliznula na 121,10 jena.