Na azijskim su burzama u petak cijene dionica porasle, unatoč jučerašnjem padu Wall Streeta, jer se ulagači nadaju ubrzanju rasta kineskog gospodarstva, što bi pozitivno utjecalo na cijelu regiju.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,3 i 1,2 posto.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će se nakon popuštanja restriktivnih covid mjera u Kini ubrzati rast tamošnjeg gospodarstva, što bi pozitivno utjecalo i na cijelu regiju.

Zahvaljujući tome, jutros su ulagači zanemarili vijest o rastu inflacije u Japanu u prosincu na 4 posto, najvišu razinu od 1981. godine.

Azijske ulagače nije pokolebao ni jučerašnji pad Wall Streeta treći dan zaredom. Dow Jones i S&P 500 skliznuli su oko 0,8, a Nasdaq indeks gotovo 1 posto.

Posljedica je to novih podataka koji su pokazali da je američko tržište rada i dalje snažno. Prošloga je tjedna, naime, broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima bio manji nego što se očekivalo.

A kako Fed, među ostalim, nastoji oslabiti potražnju za radom i cijenu rada, ovi podaci znače da bi središnja banka mogla povećati kamate na više razine nego što se očekuje.

U prva dva tjedna ove godine cijene su dionica znatno porasle jer su inflacijski pritisci u SAD-u ponešto popustili, pa su zavladale špekulacije da bi Fed ubuduće mogao biti manje agresivan u zaoštravanju monetarne politike.

No, većina čelnika Feda ovih dana poručuje da će trebati povećati ključne kamate iznad razine od 5 posto kako bi se suzbila inflacija.

To bi bila viša razina nego što trgovci očekuju, s obzirom da se na tržištu novca procjenjuje da bi konačna kamata, na kojoj bi Fed zaustavio ciklus povećanja, mogla iznositi 4,89 posto.

U fokusu ulagača ovih su dana i kvartalni poslovni rezultati banaka i kompanija, koji nisu baš impresivni.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa zbog visoke inflacije i usporavanja rasta gospodarstva u četvrtom lanjskom tromjesečju pale za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Prije dva tjedna očekivao se pad zarada za 1,6 posto.

Dolar dodatno oslabio, cijene nafte porasle

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno pala, pa je skliznula blizu najnižih razina u sedam i pol mjeseci.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 102,10 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,29 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 128,45 na 128,85 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0840 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0790 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle drugi dan zaredom. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,60 posto, na 86,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,70 posto, na 80,85 dolara.