Na azijskim su burzama u petak indeksi pali, kao i S&P 500 na Wall Streetu dan prije, dok je tečaj eura ponovno zaronio ispod razine od 1 dolara jer se očekuje da će Europska središnja banka (ECB) usporiti tempo povećanja kamata.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,1 posto. Od početka mjeseca u minusu je oko 3,5 posto, dok je od početka godine na gubitku gotovo 30 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,7 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale između 0,5 i 2,3 posto.

Azijske ulagače pokolebao je jučerašnji pad S&P 500 indeksa na Wall Streetu drugi dan zaredom. Doduše, Dow Jones je ojačao 0,61 posto, no S&P 500 pao je 0,61 posto, a Nasdaq indeks 1,63 posto.

Pad S&P 500 i Nasdaqa drugi dan zaredom ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, nakon što je Meta izvijestila o slabijim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u trećem tromjesečju.

Cijena dionice te krovne kompanije Facebooka potonula je više od 24 posto.

Zarade iznad procjena, nakon smanjenja procjena

Od 227 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih oko 74 posto nadmašilo je očekivanja po pitanju zarada.

No, to se uglavnom zahvaljuje smanjenim očekivanjima jer su analitičari zbog visoke inflacije, povećanja kamata i usporavanja rasta gospodarstva posljednjih mjeseci smanjili procjene.

Tako sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Početkom srpnja očekivali su rast zarada za više od 11 posto, a na početku listopada 4,5 posto.

„Općenito, zarade kompanija su u skladu ili malo iznad očekivanja. No, ta su očekivanja posljednjih mjeseci smanjena", kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Ingalls & Snyder.

Podršku tržištu pružili su, pak, podaci o rastu američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju za 2,6 posto godišnje, više od očekivanja, što je ublažilo strahovanja ulagača od recesije.

Pritom su životni troškovi porasli 4,1 posto, sporije nego u prethodnom kvartalu i manje od očekivanja, što ukazuje na popuštanje inflacijskih pritisaka.

A to znači da bi američka središnja banka uskoro mogla usporiti tempo povećanja kamata.

Doduše, i dalje se procjenjuje da će Fed na sjednici početkom studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.

No, u prosincu bi povećanje moglo biti blaže.

Nada da će središnje banke uskoro usporiti tempo povećanja kamata pruža posljednjih dana podršku tržištima. No, postavlja se pitanje kada će inflacija početi osjetnije popuštati i koliko će se usporiti rast gospodarstava.

Dolar ojačao, tečaj eura ponovno ispod 1 dolara

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 110,35 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,63 boda.

Pritom je tečaj dolara porastao s jučerašnjih 146,10 na 146,70 jena, nakon što su čelnici japanske središnje banke odlučili na današnjoj sjednici zadržati labavu monetarnu politiku, što se i očekivalo.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura zaronila na 0,9985 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0070 dolara.

Jučer su čelnici Europske središnje banke, kao što se očekivalo, povećali ključne kamate za 0,75 postotnih bodova jer se inflacija u eurozoni kreće na rekordnim razinama.

No, slabost eura posljedica je njihovih opreznih poruka po pitanju daljnje monetarne politike. Poručili su, naime, da je postignut značajan napredak u borbi protiv inflacije. To bi, kažu analitičari, moglo značiti da će ubuduće usporiti tempo povećanja kamata.

Cijene su nafte, pak, pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,81 posto, na 96,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,08 posto, na 88,10 dolara.