Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale na novu najnižu razinu u dvije godine zbog daljnjeg pada kineskih burzovnih indeksa, dok je dolar oslabio jer su splasnula očekivanja da će Fed već u rujnu povećati kamate.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,5 i 1,2 posto.

Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,9 posto, skliznuvši na novu najnižu razinu u dvije godine.

Ulagače najviše zabrinjava nastavak pada cijena kineskih dionica, već treći dan zaredom. U tom su razdoblju izgubile više od 9 posto, unatoč nizu mjera kineskih vlasti za stabilizaciju tržišta.

Strahuje se i da bi dugoročno usporavanje rasta kineskog gospodarstva, koje je podržavalo globalni rast nakon financijske krize 2008. godine, moglo loše utjecati na mnoge industrije.

"Tržišta su nervozna zbog rizika i investitori povlače sredstva iz tržišta u razvoju i izvoznika sirovina", kaže Daisuke Uno, strateg u Sumitomo Mitsui Bank.

Na tržištima vlada bojazan da će se nakon povećanja kamata u SAD-u kapital preusmjeriti s tržišta u razvoju na američka tržišta jer će porasti prinosi na tamošnju imovinu.

Zbog toga je MSCI indeks dionica na tržištima u razvoju pao na najnižu razinu u četiri godine. Od vrhunca dosegnutog u travnju taj je indeks potonuo više od 22 posto.

Zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, već danima su, pak, pod pritiskom cijene sirovina. To najviše pogađa zemlje, čije gospodarstvo ovisi o izvozu sirovina.

Jučer je podatak o neočekivano snažnom rastu zaliha nafte u SAD-u izazvao pad cijene ′crnog zlata′ na američkom tržištu za više od 4 posto. Jutros je cijena barela skliznula daljnjih 0,8 posto, na 40,45 dolara, novu najnižu razinu u šest i pol godina.

Na lononskom je tržištu, pak, cijena barela pala 0,6 posto, na 46,90 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar oslabio jer su splasnula očekivanja da će američka središnja banka već u rujnu povećati ključne kamatne stope.

Jučer objavljen zapisnik s posljednje sjednice Feda pokazao je da su čelnici središnje banke u velikoj mjeri suglasni da se američko gospodarstvo približilo točki kada bi kamatne stope trebale biti veće.

Međutim, čelnici Feda upozorili su i da niska inflacija i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, posebice kineskog, predstavljaju prevelike rizike ako se prerano povećaju kamate.

Stoga su nakon objave zapisnika splasnula očekivanja da će Fed već u rujnu povećati kamate.

"Zbog pada cijena sirovina, Kine i stagnacije plaća u SAD-u, čini se da je inflacija u SAD-u daleko od Fedovih ciljanih razina, a to znači da središnja banka vjerojatno neće već u rujnu povećati kamate", kaže Don Ellenberger, strateg u tvrtki Federated Investors.

U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara kreće se jutros oko oko 123,90 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 124,25 jena.

Dolar je oslabio i prema europskoj valuti, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1050 na 1,1135 dolara.